Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Uzlet tečaja valuta s nižim prinosom

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Pad indeksa na tržištima dionica širom svijeta, rast cijena nafte, pojačana napetost oko iranskog nuklearnog programa i niz neočekivano slabih očitovanja gospodarskih pokazatelja iz SAD-a znatno su umanjili protekloga tjedna spremnost ulagača na globalnim deviznim tržištima na rizična ulaganja.

Rezultat toga bio je val kupovine manje rizičnih valuta s niskim prinosima, poput jena i švicarskog franka. 

Pročitajte i ovo Taksi Paprena cijena "Za 9 kilometara naplatio mi je čak 105 eura": Pogledajte nevjerojatno objašnjenje taksista Ulje skuplje od nafte - 5 Diljem Europe Ulje skuplje od nafte, probijena granica od 10 eura: "Nemam novca za domaće, preskupo je…"

Tako je japanska valuta snažno poskupjela, dobivši čak 3,5 posto na vrijednosti prema američkom dolaru. 

Njime se trgovalo u petak po 161,8 jena, gotovo četiri jena manje nego u tjednu ranije. 

Za više od tri posto jen je ojačao i prema euru, kojim se trgovalo po 154,12 jena, čak pet jena manje.

Nadalje, švicarski franak ojačao je 1,4 posto u odnosu na dolar, dosegnuvši 1,2164 franaka za dolar.

"Tržište je prilično nervozno. U veljači je zabilježen solidan ciklus vezane trgovine u okviru koje su ulagači kupovali valute s nižim prinosima kako bi financirali kupovinu onih s višim prinosima. Ulagači sada nastoje uravnotežiti svoje pozicije uoči ključnog gospodarskog pokazatelja iz SAD-a", tumači Paul Mackel iz HSBC-a.

"Smatramo da će trend jačanja jena potrajati još vjerojatno nekoliko dana. S druge su strane očitovanja gospodarskih pokazatelja iz SAD-a ispala neočekivano slaba a važan je faktor i političko pitanje Irana koji ne silazi s naslovnica", objasnio je Teis Knuthsen iz kopenhagenske Danske Bank.

Američko ministarstvo trgovine revidiralo je naniže stopu rasta BDP-a u četvrtom tromjesečju, na 2,2 posto u odnosu na ranije prognoziranih 3,5 posto a broj prodanih novih kuća u siječnju zabilježio je najveći pad na mjesečnoj razini u proteklih 13 godina za čak 16,6 posto.

Analitičari očekuju da bi usporavanje gospodarskog rasta moglo potaknuti Fed na spuštanje ključnih kamatnih stopa s važeće razine od 5,25 posto.

 "Smatramo da će Fed sniziti kamatne stope u drugom
tromjesečju s obzirom na vjerojatnu lošu izvedbu američkog
gospodarstva u ovoj godini, u čemu će predvoditi sektor nekretnina i industrijske proizvodnje", upozorio je Chris Turner iz ING-a. 

Američka valuta našla se i pod pritiskom rasta cijena nafte, koje su premašile 62 dolara za barel, jer bi nastavak tog trenda mogao nagristi gospodarski rast i podići inflaciju u SAD-u.

Euro je istodobno ojačao prema dolaru za 0,22 posto, dosegnuvši 1,3192 dolara. 

U tome mu je donekle pomogao bivši guverner Fed-a Alan
Greenspan koji je upozorio da bi se američko gospodarstvo u drugoj polovini godine moglo naći u recesiji.

No, crpio je potporu i iz izjave predsjednika Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Tricheta koji je u razgovoru za njemački tjednik Focus u kontekstu pregovora sindikalnih partnera u Njemačkoj o plaćama naglasio važnost obuzdavanja njihova rasta.

 Taj je istup potkrijepio očekivanja analitičara da će ECB sljedećeg tjedna podići ključne kamatne stope u eurozoni na 3,75 posto da bi ih u drugom dijelu godine povisio i na četiri posto.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene