Takav rast velik je posebice posljednje dvije godine. Prema riječima Ivana Lovrinovića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, brojčani pokazatelji upućuju na zaključak dainvesticijski fondovi postaju nova sila financijskog tržišta i da je na sceni proces razgradnje staroga klasičnog bankocentričnog sustava u kojem su banke u cijelosti, u socijalizmu, kontrolirale financijski sustav, piše Vjesnik.
Pročitajte i ovo
Sada je na snazi policentrični sustav u kojem snažnu ulogu igraju osiguravajuća društva, mirovinski i investicijski fondovi. Prema Lovirnovićevim procjenama, najdinamičniji razvoj i rast u sljedećih nekoliko godina upravo će doživjeti investicijski fondovi. Riječ je o pojavi koje su prošle sve zemlje razvijenih financijskih tržišta od SAD-a do zemalja Europske unije.
Stanovništvo kao najvažniji izvor novčanih viškova mijenja svoje investicijske navike i ne ulaže novac samo u banke nego gleda gdje će ostvariti veći prinos.
Tako se, kaže Lovrinović, novac investira u mirovinske fondove, osiguravajuća društva i tržište dionica, odnosno u investicijske fondove. Trenutačno na domaćem tržištu postoje dionički, mješoviti, obveznički fondovi i fondovi za ulaganje u nekretnine, koji su među posljednjima pokrenuti, a prvi je osnovan prije nekoliko godina, dodaje Lovrinović.
Stanovništvo će se sve više okretati investicijskim fondovima, jer građani nisu specijalisti za investiranje te svoju brigu o višku novca prepuštaju ljudima koji su obrazovani za to da oplode novac na tržištu, smatra Lovrinović.
U EU su različite preferencije ulaganja u investicijske fondove. Tako je mlađi dio populacije tih zemalja skloniji rizičnijem ulaganju, dok su stariji skloniji nižim prinosima, uz sigurnost i stabilnost. Po opsegu su nakon banaka i "leasing" kuća na trećem mjestu investicijski fondovi, koji će brzo prestići "leasing" kuće.
