Obavijesti Video Pretražite Navigacija

U fondove prošle godine uloženo 25 milijardi kuna

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Hrvatsko financijsko tržište trenutačno je na početku snažnog rasta fondovske industrije. Točnije, 1998. godine u investicijske fondove u Hrvatskoj uložena su samo tri milijuna kuna, a krajem prošle godine uloženo je čak 25 milijardi kuna.

Takav rast velik je posebice posljednje dvije godine. Prema riječima Ivana Lovrinovića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, brojčani pokazatelji upućuju na zaključak dainvesticijski fondovi postaju nova sila financijskog tržišta i da je na sceni proces razgradnje staroga klasičnog bankocentričnog sustava u kojem su banke u cijelosti, u socijalizmu, kontrolirale financijski sustav, piše Vjesnik.

Pročitajte i ovo Razmjena kuna i kovanica - 6 Dnevnik Nove TV pita Nedostaje li vam kuna? Pogledajte kako ste glasali u Dnevniku Nove TV Slika nije dostupna Sretan rođendan, Planck VIDEO: Nova razglednica svemira

Sada je na snazi policentrični sustav u kojem snažnu ulogu igraju osiguravajuća društva, mirovinski i investicijski fondovi. Prema Lovirnovićevim procjenama, najdinamičniji razvoj i rast u sljedećih nekoliko godina upravo će doživjeti investicijski fondovi. Riječ je o pojavi koje su prošle sve zemlje razvijenih financijskih tržišta od SAD-a do zemalja Europske unije. 

Stanovništvo kao najvažniji izvor novčanih viškova mijenja svoje investicijske navike i ne ulaže novac samo u banke nego gleda gdje će ostvariti veći prinos. 

Tako se, kaže Lovrinović, novac investira u mirovinske fondove, osiguravajuća društva i tržište dionica, odnosno u investicijske fondove. Trenutačno na domaćem tržištu postoje dionički, mješoviti, obveznički fondovi i fondovi za ulaganje u nekretnine, koji su među posljednjima pokrenuti, a prvi je osnovan prije nekoliko godina, dodaje Lovrinović. 

Stanovništvo će se sve više okretati investicijskim fondovima, jer građani nisu specijalisti za investiranje te svoju brigu o višku novca prepuštaju ljudima koji su obrazovani za to da oplode novac na tržištu, smatra Lovrinović.

U EU su različite preferencije ulaganja u investicijske fondove. Tako je mlađi dio populacije tih zemalja skloniji rizičnijem ulaganju, dok su stariji skloniji nižim prinosima, uz sigurnost i stabilnost. Po opsegu su nakon banaka i "leasing" kuća na trećem mjestu investicijski fondovi, koji će brzo prestići "leasing" kuće.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene