Ovo je 9 najvažnijih budućih EU prometnih koridora, dva prolaze kroz Hrvatsku

Zagreb i Rijeka nalaze se na mediteranskom koridoru, koji se proteže od Pirenejskog poluotoka do mađarsko-ukrajinske granice, a krajnji istok Hrvatske na koridoru Rajna-Dunav i to su dva od devet glavnih europskih prometnih koridora koji će biti okosnica europske prometne mreže za koju će se u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju iz europskog proračuna izdvojiti 26 milijardi eura.

Pročitajte i ovo Povećalo EU-a Kineski brzorastući modni div pod posebnim nadzorom: "Spremni smo odigrati svoju ulogu" Dodatna sredstva Ozbiljno upozorenje Europske komisije: Postoji ogroman rizik od terorističkih napada u EU-u!

Preko mediteranskog koridora Hrvatska će biti povezana i s baltičko-jadranskim koridorom, od sjevera Italije do poljske obale na Baltiku.

>> Uskoro novi trilateralni pregovori o 'neumskom koridoru'

Europska je komisija u četvrtak objavila nove karte na kojima je prikazano devet glavnih koridora koji će biti okosnica za promet unutar europskog jedinstvenog tržišta i kojima će se bitno izmijeniti veze između Istoka i Zapada. U skladu s tim ciljem, financijska sredstva EU za prometnu infrastrukturu utrostručit će se za razdoblje 2014. - 2020. i iznositi 26 milijardi eura.

Komisija navodi da je riječ o 'najtemeljitijoj reformi infrastrukturne politike od njezina nastanka 1980-ih', kojom se želi povezati postojeća rascjepkana mreža europskih cesta, željeznica, zračnih luka i kanala u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).

Novom se politikom prvi put utvrđuje osnovna prometna mreža utemeljena na devet glavnih koridora: dva koridora sjever-jug, tri koridora istok-zapad i četiri dijagonalna koridora. Tom će se osnovnom mrežom bitno izmijeniti prometne veze između Istoka i Zapada, ukloniti uska grla, poboljšati infrastruktura te pojednostaviti prekogranični promet za putnike i poduzeća diljem EU. Poboljšat će se veze među različitim vrstama prijevoza i pridonijeti ostvarenju ciljeva EU u području klimatskih promjena. Osnovnu je mrežu potrebno dovršiti do 2030. godine.

Hrvatske se izravno tiču tri koridora - mediteranski, Rajna-Dunav i baltičko-jadranski.

Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog polutotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale, prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici. Paraleno s tim kao njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta, a između ta dva paralelna pravca nalazi se poveznica Zagreb-Slovenija. Riječ je o cestovnom i željezničkom koridoru, a u dijelu kroz sjevernu Italiju i riječnom prometnom pravcu.

Preko toga koridora Hrvatska će biti spojena i na baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije. Taj koridor je cestovni i željeznički.

Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more.

'Promet je temelj europskoga gospodarstva. Bez dobrih prometnih veza Europa neće rasti ni napredovati. Novom će se infrastrukturnom politikom EU uspostaviti snažna europska prometna mreža u svih 28 država članica radi promicanja rasta i konkurentnosti. Njome će se povezati Istok sa Zapadom te će sadašnja rascjepkana prometna mreža postati uistinu europskom', izjavio je povjerenik za promet Siim Kallas.

Financijska sredstva za prometnu infrastrukturu utrostručit će se za razdoblje 2014. - 2020. i iznositi 26 milijardi eura. Ta će se sredstva EU usmjeriti na osnovnu prometnu mrežu u kojoj leži najveća dodana vrijednost EU.

Novu osnovnu prometnu mrežu podupirat će sveobuhvatna mreža putova koji će se uključivati u osnovnu mrežu na regionalnoj i nacionalnoj razini. Tom sveobuhvatnom mrežom osigurat će se potpuna pokrivenost EU i dostupnost svih regija. Cilj je osigurati da postupno, do 2050., velika većina europskih građana i poduzeća od te sveobuhvatne mreže ne bude udaljena više od 30 minuta.

S tih 26 milijardi eura moći će se financirati samo projekti koji imaju vrijednost za EU, ne i nacionalni projekti. 'Europski novac je na stolu, a na državama članicama je da izrade konkretne projekte. Mi ćemo izabrati najbolje i europski novac neće se odobravati za nacionalne projekte', rekao je Kallas. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook