Odluka je obrazložena činjenicom da je dvoje štediša svoj novac već vratilo sredstvima od prodaje nekretnina Ljubljanske banke u Osijeku, dok treći štediša svoj novac može vratiti pokretanjem sudskog postupka u Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
Europski sud "smatra da nasljednici tužitelja (Ive) Kovačića i (Dolores) Golubović imaju pravnog temelja da umjesto njih nastave postupke koji su u tijeku", te "odlučuje izbrisati njihove zahtjeve sa svojeg popisa predmeta", navodi se u jednoglasnoj odluci Suda.
Sud je konstatirao da su Kovačić i Marijan Mrkonjić u potpunosti isplaćeni 20. srpnja 2005. temeljem odluke osječkog Županijskog suda nakon prodaje nekretnina bivše Ljubljanske banke u tom gradu.
Na javnoj dražbi u Općinskom sudu u Osijeku krajem ožujka 2004. bila je prodana prva nekretnina Ljubljanske banke u Hrvatskoj za 3,9 milijuna kuna, od čega se trebao namiriti dio hrvatskih vjerovnika.
Što se zahtjeva Dolores Golubović tiče, Europski sud je utvrdio da ona "iz nepoznatih razloga nije poduzela ikakve pravne korake u Hrvatskoj, iako bi vjerojatno ostvarila uspjeh, da je to učinila".
Hrvatska: Još nije gotovo
"Presuda Europskog suda za ljudska prava kojom je odlučio prekinuti postupak, odnosne brisati zahtjeve s liste predmeta u postupku troje hrvatskih štediša u vezi njihove devizne štednje u Ljubljanskoj banci, ne rješava osnovno pitanje
moguće povrede ljudskih prava štediša", priopćila je Štefica Stažnik, zastupnica hrvatske vlade pred Europskim sudom za
ljudska prava i pomoćnica ministrice pravosuđa.
"Danas objavljena presuda ne rješava osnovno pitanje radi kojeg je i vođen postupak , a to je da li mjere i postupci koje je Republika Slovenija poduzela radi zaštite imovine Ljubljanske banke predstavljaju povredu ljudskih prava štediša", stoji u priopćenju Uprave za zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava pri Ministarstvu pravosuđa.
Stažnik u priopćenju ističe da će Hrvatska razmotriti mogućnost podnošenja zahtjeva za preispitivanje predmeta pred Velikim vijećem Europskog suda, kao i sudjelovanja u postupku u predmetima drugih štediša koji se vode pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
"Potraživanja štediša nisu iluzorna već se temelje na konkretnim građanskopravnim ugovorima sklopljenim između banke i štediša, u koji pravni odnos se slovenska država umiješala kako bi onemogućila štediše da se naplate od banke. Podružnice Ljubljanske banke bile su njezin sastavni dio, te ih je banka samostalno integrirala u svoj sustav jer
je imala interes prikupljati devize i izvan slovenskog teritorija",
podsjeća se u priopćenju na stavove RH u tom predmetu.
Također se podsjeća kako je Hrvatska navela da je Slovenija svojim Ustavnim zakonom iz 1994. Ljubljansku banku podijelila na dva dijela. Nova banka preuzela je svu aktivnu imovinu, a stara je zadržala samo dugove prema stranim vjerovnicima, čime je neslovenskim štedišama onemogućeno da u Sloveniji naplate svoja potraživanja.
Budući je to učinjeno na ustavnoj razini štediše nisu imale nikakvo pravno sredstvo kojima bi taj zakon mogli osporavati u Republici Sloveniji, kaže priopćenje.
Janez Janša: Potvrda slovenskih argumenata da se
radi o problemu sukcesije
Slovenski premijer Janez Janša prvi je u Ljubljani reagirao na objavu presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu kojom je odbačena tužba troje hrvatskih štediša Ljubljanske banke izjavom da presudu još treba pomnije
proučiti, ali da je razumije kao potvrdu slovenskih argumenata da se radi o problemu sukcesije.
"Podrobnije ocjene u vezi s današnjom odlukom suda u Strasbourgu biti će moguće nakon što dobijemo presudu i proučimo njen sadržaj, no unatoč tome razumijemo je kao potvrdu naših argumenata. Nadamo se da će odluka suda u Strasbourgu doprinijeti bržem rješavanju problema štediša Ljubljanske banke, te da ćemo tu mogućnost iskoristiti za pozitivne pomake", navedeno je u priopćenju za javnost što ga je Janšin kabinet objavio malo nakon objave presude u Strasbourgu.
U priopćenju se navode već poznata stajališta Ljubljane da je pitanje jamstva za staru deviznu štednju potrebno rješavati u okviru sukcesijskih pregovora jer je za štednju jamčila bivša SFRJ, te da je Slovenija nakon osamostaljenja preuzela jamstva za štednju samo na svom teritoriju.
"Slovenija je nakon raspada Jugoslavije na teritorijalnom načelu preuzela jamstva za devizne štedne uloge koji su bili uloženi u bankama na teritoriju Slovenije. Takav postupak očekujemo i od Hrvatske", navodi se u reakciji iz Janšina kabineta.
Isto tako, u priopćenju se navodi da nakon današnje presude Slovenija očekuje da će se o problematici stare devizne štednje pregovori nastaviti u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, te da tako predviđa sporazum o sukcesiji bivše SFRJ koji su države nasljednice potpisale u lipnju 2001. godine u Beču.
"Naša je želja da se to pitanje iz zajedničke prošlosti koje
opterećuje bilateralne odnose s našim južnim susjedom u što kraćem vremenu skine s dnevnog reda, te da se veća pažnja posveti zajedničkoj europskoj budućnosti, kojoj je okrenuta i Hrvatska", navodi se u priopćenju iz kabineta slovenskog premijera Janeza Janše.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
