U situaciji u kojoj se nalazi čitav svijet, zbog poskupljenja hrane i energenata (posebno nafte), i kad u Hrvatskoj pokušavamo zajednički dogovoriti mjere za ublažavanje cjenovnog udara, takve najave i prvi postupci banaka traže hitnu akciju, ocjenjuje se u priopćenju predsjednika NHS-a Krešimira Severa.
Pročitajte i ovo
NHS ističe da je na reakciju bio ponukan pismom građanina koji je u jednoj banci u studenom 2007. sklopio ugovor o stambenom kreditu (kunski kredit s promjenjivom kamatnom stopom od 4,78 posto).
Kako je banka ovih dana objavila da je povećala kamatnu stopu za isti kredit na 6 posto, povećavši kamatu nominalno za 1,22 boda, kamata je zapravo uvećana za 25,5 posto.
Kako je taj građanin i jedini zaposleni član obitelji (s njim je
trudna, nezaposlena supruga i tom su nekretninom bili riješili svoje stambeno pitanje), zbog povećanja rate kredit najvjerojatnije neće moći otplaćivati, pa čestita banci na novostečenoj nekretnini, navodi se u priopćenju.
NHS smatra da banke moraju dati svoj doprinos stabilizaciji standarda hrvatskih građana, jer od njih i hrvatskog gospodarstva žive i na njima ostvaruju visoke dobiti, a za to imaju dovoljno prostora.
"Ako spremnost pokazuju proizvođači, prerađivači, trgovci, državne i lokalne vlasti, banke jednostavno nemaju pravo, ne smiju iz toga biti izuzete", kaže se u priopćenju.
Stoga NHS očekuje da se i predstavnici banaka uključe u izradu mjera za zaštitu standarda hrvatskih građana.
