Svijet bez tehnologije
Svijet bez tehnologije Foto: Getty Images

Svaka epidemija mijenja lice svijeta. Mijenja svijest cijelog čovječanstva i mijenja navike i način života. Stanovništvo cijele zemlje epidemije su pogađale i u prošlosti. Istražili smo kako je svijet tada reagirao i kako bi izgledao život svih nas da se pandemija koronavirusa dogodila prije tehnologije bez koje je danas život nezamisliv


Pandemija prije tehnološkog napretka

Španjolska gripa možda je najbolji primjer koliko nam tehnologija danas ipak znači beskrajno puno. Ta tek nedavna epidemija doslovce je uništila nezamisliv broj ljudskih života, a i ostavila dalekosežne posljedice na obitelji žrtva, ekonomski razvoj, a utjecala je i na tijek povijesti zbog toga što je zahvatila vojnike koji su ratovali u Prvom svjetskom ratu. Tada nije bilo medija koji su prenosili informacije iz minutu u minutu i to uz svakog kutka kugle zemaljske, nije bilo prijenosa informacija među zdravstvenim djelatnicima ili je isti bio sveden na minimum, a najvažnije – nije bilo brze komunikacije između oboljelih i zdravih koji bi se na tako mogli zaštiti, ali i pomoći onima u potrebi. Oboljeli su i ljudi iz Hrvatske, mahom mlađi ljudi, oni za koje bismo rekli da su u punom naponu snage. Španjolka je odnosila mlade živote koji su tek osnovali obitelj. Informacije su dolazile sporo, pogotovo do obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kakva su u našim krajevima većinom bila. Onaj tko je obolio, legao bi u krevet, a ostali članovi nastavili bi se brinuti o domaćim životinjama i zemlji o kojima su u ono vrijeme ovisile cijele obitelji.

Vezani članci Pomoću Knoxa možete raditi bilo gdje bez straha od provala Ostanite povezani: Rješenje uz koje možete spojiti uređaje cijelog tima Donacijom Crvenom križu i vatrogasnoj postaji pokazuju koliko je zajedništvo i empatija važna Kompanija koja brine o zajednici: „Solidarnost i pomoć mogu se pokazati i u najmanjim djelima, ali najvažnije je da zajednički činimo više“

Najbrži izvor informacija bili su tiskani mediji koji su prenosili informacije o simptomima, o širenju epidemije, o zatvaranju škola. Naravno, siromašni dio stanovništa, osim za zdravstvenu skrb, bio je i zakinut za informacije pa epidemiološka slika ni nije mogla biti bolja od one koju danas gledamo u pandemiji koronavirusa jer informacije danas ipak gotovo besplatno, brzo i jednostavno dolaze do svih.

U pandemiji koronavirusa smo se, zbog stupnja tehnološkog i civilizacijskog razvoja, prilagodili novom stanju. Naravno da je digitalizacija državne birokracije bila moguća i prije, međutim sada je realizirana iznimno brzo. Iako čovječanstvo od pandemije nije spasila tehnologija, imala je veliki utjecaj na čovjekovo ponašanje. Tehnologija je omogućila da najugroženiji građani, oni starije životne dobi i osobe s kroničnim bolestima ne izlaze iz kuće i tako se dodatno štite od zaraze.

Briga bližnjih i tehnologija dobitna su kombinacija za držanje situacije pod kontrolom. Tako su brojni sugrađani odlučili pomoći starijima da plate režije bez izlaska iz vlastitog doma. KEKS Pay je rješenje koje mogu koristiti baš svi, bez obzira u kojoj ste banci, te uz koje osoba kojoj želite pomoći u plaćanju režija može jednostavno prenijeti novac na vaš račun, za to će biti potreban samo vaš broj mobitela.

Nakon instalacije potrebno je obaviti jednostavnu registraciju, unijeti podatke o vlastitom bankovnom računu i započeti plaćanje samo putem broja mobitela. Taj jednostavni način prijenosa novca možete susjedima pojasniti sa sigurne udaljenosti, napomenuti kako nema naknade i uplaćenim novcem platiti njihove režije. Podatke o bankovnom računu i IBAN trebate upisati samo jednom. Nakon toga i slanje i primanje novca obavljate u svega par sekundi koristeći samo broj mobilnog telefona.

Svijet bez tehnologije
Keks Pay aplikacija (Foto: PR)

Zbog tehnologije organizirala se nastava za sve, trgovine odjeće, namještaja i drugih potrepština usavršile su svoju uslugu online poslovanja. Čak su se i domaći luk, salata i rotkvice naručivali online i dostavljali ravno na kućni prag. Sve u svrhu zaustavljanja širenja bolesti. KEKS Pay ponudio je i svim OPG-ovima novu pogodnost uz koju OPG-ovi postaju dostupni zajednici od preko 100.000 korisnika koji redovito 'keksaju' novac preko mobitela.

Kina je već uvela aplikaciju za pametne mobitele koja bi mogla pratiti je li osoba bila u kontaktu s nekim tko je zaražen. Iako je ova tema za mnoge kontroverzna jer zadire u ljudsku privatnost, opet pokazuje kako tehnologija koju biramo i s kojom živimo može imati povoljan utjecaj na daljnje širenje bolesti COVID-19.
Pandemija koronavirusa ostavit će značajne ekonomske posljedice. Ostavit će posljedice i na zdravstveni sustav, ali i na psihičko stanje ljudi. Možda ne bi bilo loše na trenutak razmisliti kako bi nam život izgledao da se ova epidemija dogodila prije samo 15 godina.

Tehnologija je ipak ponovno pokazala svoju svrhu i trebali bismo biti zahvalni što je omogućila brzu razmjenu informaciju, očuvala koliko toliko način života na koji smo navikli i zbog našeg pravilnog korištenja spriječila veliki broj smrti. Život u doba niže navedenih epidemija koje su svijet poharale prije razvoja tehnologije sigurno su bile teže i pogodile su veći broj ljudi. Iako ovu pandemiju moderna povijest neće nikada zaboraviti, jasno je kako su alati i mogućnosti koje sa sobom nosi tehnologije umanjile težinu ionako teške situacije za sve.

Kako se svijet nosio s epidemijama u prošlosti?

Atena ima dokaze o pandemiji koja se dogodila 430 godina pr. n. e. dogodila se tijekom Peloponeskog rata i smatra se najranijom pandemijom ikad zabilježenom. Bolest sa simptomima vrućice, žeđi, krvavim grlom i jezikom te crvenom kožom prvo je poharala današnje područje Libije, Etiopije i Egipta, a zatim i Atenu koje je potom i izgubila rat od Spartanaca. Sumnja se da je riječ o tifusnoj groznici koja je ubila dvije trećine populacije iz navedenog područja.
Antoninska kuga pojavila se 165. godine. Povjesničari vjeruju kako je bila riječ o velikim ili malim boginjama. Ova je epidemija zahvatila Rimsko carstvo i vladala je do 180. godine. Bolest je odnijela i živote dvojice careva iz dinastije Antonina pa je po njima dobila i ime. Ostavila je za sobom strašne demografske, političke i vojne posljedice, a moguće je i da je ova bolest bila jedan od uzročnika pada Rimskog carstva. Povjesničari tvrde kako je ova bolest uzimala 2000 ljudskih života dnevno.

Čak 30 milijuna smrti pripisuje se razarajućoj Justijanovoj kugi koja se pojavila 541. godine. Stručnjaci kažu kako je bila riječ o bubonskoj kugi koja je u 14. stoljeću dobila ime Crna smrt. Bolest je potekla od štakora koje su ugrizle zaražene buhe, a zaražene osobe su imale natečene limfne žlijezde koje su poprimale crnu boju. Epidemija se vraćala više puta pa se mnogi slažu kako je odnijela živote oko 50 milijuna ljudi.

Svijet najviše pamti pandemiju kuge koja se pojavila u 14. stoljeću. Crna smrt trajala je četiri godine (od 1347. do 1351.), a odnijela je živote oko 25 milijuna ljudi u Europi. Umrla je čak četvrtina svjetskog stanovništva.
Velike boginje u svijetu su bile prisutne dugo vremena. Od 1520. do 1977. godine. Smatra se da je samo u 20. stoljeću od ove pandemije umrlo između 300 i 500 milijuna ljudi. Ova bolest više ne hara svijetom jer je 1977. godine virus iskorijenjen među ljudskom populacijom.

Španjolska gripa zahvatila je Europu 1918. godine, a proširila se na cijeli svijet. Vjeruje se kako je ubila 50 milijuna ljudi, a gripa je nestala sljedećeg ljeta, u trenutku kada je stečen imunitet među ljudima.

Moderna povijest pamti pandemiju HIV-a koja traje od šezdesetih godina 20. stoljeća. Zabilježeno je 39 milijuna smrtnih slučajeva, naviše u Africi. Zahvaljujući medicini i razvoju lijekova, danas većina onih koji nose u sebi HIV ne razvijaju bolest AIDS pa je smrtnost danas mnogo manja.