Hrvatski ekonomski akademici pozorno prate dramatične pregovore oko sastavljanja Fonda za spas prezaduženih članica Unije. Guste Santini smatra da Fond nije konačno rješenje. Upozorava kako je pravi problem to što članice imaju različite politike rashoda i prihoda a istu valutu.
'Mislim da bez dodatnog stvaranja zajedničke fiskalne politike nema rješenja euro-projekta', tvrdi Guste Santini. Mladen Vedriš pak odbacuje tumačenja da bi zbog dužničke krize čak moglo doći i do raspada Unije. 'Neće doći do raspada jer svatko u toj Uniji više dobiva nego što bi bilo da je drugačije. Dosadašnje iskustvo pokazuje da se uvijek nađe kompromis i da taj kompromis omogućuje da Unija funkcionira', kaže Vedriš.
No Unija trenutno funkcionira usporeno. Pala je proizvodnja. Upravo zato Hrvatska, koja se u krizi okrenula izvozu u Uniju, trpi štetu jer su euro-narudžbe znatno pale.'To ne samo da bi nam moglo usporiti oporavak,...pitanje je opstanka ove razine proizvodnje. Ono što se kaže kad Europa kihne mi ćemo dobit upalu pluća', kaže Santini.
'Posuđujemo novac za krpanje proračuna'
Vedriš pak podsjeća da bi nam zbog problema u Europi mogao znatno poskupjeti i novac koji posuđujemo za krpanje proračuna. 'Rizici se šire poput ptjčje gripe, oni putuju po zraku oni su svuda prisutni. Hrvatska mora učiniti sve da svoju politiku u razdoblju koje je pred nama učini vjerodostojnom', dodaje Vedriš.
Što znači da mora rezati troškove i preusmjeriti ih na razvoj, kako jednog dana Europa ne bi morala spašavati i svoju novu 28. članicu..A građani koji imaju kredite u eurima zbog dužničke krize ne moraju brinuti jer će HNB tečaj kune prema euru i dalje održavati stabilnim.
