Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatskoj je snižen kreditni rejting iz BBB-/A-3 u BB /B.


Kreditna agencija Standard&Poor's snizila je kreditni rejting Hrvatske jer su, kako su objavili, a prenio Reuters, reforme hrvatske Vlade bile nedovoljne za otklanjanje strukturalnih ograničenja koja pak sprječavaju razvojni potencijal zemlje.

Vezani članci Ivica Dačić, Milorad Pupovac Zaiskrilo između Dačića i Pupovca: "Nikome ne popujemo, ali neki ljudi u Srbiji imali su veze sa zlom" Tomislavov dom, ilustracija Korona ne posustaje: Tomislavov dom na Sljemenu opet je karantena, a razrađuje se i poseban plan uoči nove školske godine

Hrvatski kreditni rejting, po ocjeni te agencije, dosad je bio na investicijskoj razini, a sada je pao na neinvesticijsku (špekulativnu) razinu (tzv. junk). Agencija je vladine fiskalne odluke ocijenila oslabljenima, a kritiku je uputila na račun velikih troškova, poput onih u javnoj upravi i socijalnoj skrbi, koji čine tri četvrtine vladinih troškova.

>> Fitch: Hrvatski kreditni rejting ipak neće pasti na razinu 'smeća'

>> Fitch više ne vjeruje Vladi: Idete u negativnom smjeru!

'Stoga smo snizili dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Hrvatske s BBB-/A-3 na BB+/B. Prognoza rejtinga je stabilna, što odražava naše mišljenje da razina bogatstva u Hrvatskoj, relativno diverzificirano gospodarstvo i budući primitci iz EU fondova mogu pomoći u stabiliziranju vanjskih neravnoteža i državnih financija uz poboljšanje izgleda za rast', navode iz te agencije.

Po mišljenju S&P-a, u Hrvatskoj nedostaje fleksibilnost tržišta rada i roba. Inertnost politike i suprotstavljanje golemih interesa, koji već dugo ostvaruju korist od raznih prava, doprinijeli su rigidnosti plaća i cijena, niskoj stopi zaposlenosti i gubitku gospodarske konkurentnosti. Hrvatski javni sektor zapošljava otprilike jednu trećinu radne snage. Proračunom dominiraju socijalni i troškovi zaposlenih, koji zajedno čine gotovo tri četvrtine potrošnje središnje države te ostavljaju malo prostora za javne investicije.



S obzirom na brojnost zaposlenika izvan i unutar javnog sektora, hrvatsku neodrživo visoku potrošnju za njihova prava u svjetlu gospodarskih problema, niske zaposlenosti i starenja stanovništva, po mišljenju analitičara S&P-a, bit će politički teško smanjivati. Posljedično, S&P smatra da Hrvatska više nema gospodarsku fleksibilnost i političku odlučnost koja bi opravdavala investicijski rejting.

Fiskalna konsolidacija temeljena na prihodovnoj strani proračuna, potaknuta povećanjem PDV-a za 2 postotna boda i poboljšanjem naplate poreza, dovela je do umjerenog poboljšanja fiskalne pozicije u 2012. u odnosu na godinu ranije. Međutim, napominju u agenciji, nedavno usvojen rebalans ovogodišnjeg proračuna ističe izazove s kojima se suočava vlada u pridržavanju vlastitih planova potrošnje za plaće, subvencije i socijalne transfere - svi su porasli.

Neambiciozni fiskalni ciljevi

U agenciji ističu i da vladin srednjoročni fiskalni okvir ukazuje da se nastavlja proračunska konsolidacija temeljem prihodovne strane proračuna, a ne smanjivanjem potrošnje, što analitičari S&P-a ocjenjuju neambicioznim fiskalnim ciljevima. To uključuje i povećanje proračunskog deficita u 2013. godini, što je odstupanje od prethodnih planova vlade i od očekivanja S&P-a, te rast nominalnih troškova koji se temelje na preoptimističnim procjenama gospodarskog rasta.



U Agenciji procjenjuju da će ove godine hrvatsko gospodarstvo pasti 2 posto, unatoč odličnoj turističkoj sezoni. Otežavanje poslovanja privatnog sektora, visoka nezaposlenost, rastuća inflacija, niska stopa rasta kredita i povećanje PDV-a jačaju pritisak na domaću potražnju, napominju u agenciji. Tijekom 2013. godine očekuju da će gospodarstvo stagnirati, a potom se postupno blago oporavit, uz trend rasta od 2 posto do 2015. godine, što je znatno ispod prosjeka prije krize.

Snažnim smanjivanjem gosp. neravnoteža do podizanja rejtinga

U agenciji ocjenjuju i da bi vladin program rasta, koji se uglavnom oslanja na povećanje investicija državnih poduzeća, mogao privremeno ojačati domaću potražnju. No, kažu i da će to anulirati slaba privatna potražnja, s obzirom na visoku nezaposlenost i nepovoljne uvjete kreditiranja. Upozoravaju i da će program rasta također pogoršati ionako visoku vanjsku ranjivost Hrvatske, povećavajući investicijski i vanjski dug.

U S&P-ju ističu da bi snažno smanjivanje gospodarskih neravnoteža, posebice oslonjenosti na vanjsko financiranje, kao i provedba strukturnih reformi usmjerenih na rast mogli rezultirati podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske. Istodobno napominju da bi mogli razmotriti i daljnje smanjenje rejtinga ako vlada ne uspije smanjiti strukturne rigidnosti u gospodarstvu, ako se povećaju vanjske neravnoteže ili ako dođe do znatnijih odstupanja od proračunskih ciljeva, što bi moglo povećati rizik od naglog pogoršanja financijske pozicije gospodarstva.

Fitch smanjio izglede prije nekoliko dana

Podsjetimo, prije nekoliko dana kreditna agencija Fitch snizila je hrvatske izglede sa stabilnih na negativne, ali uz opasku da hrvatski kreditni rejting neće pasti na razinu 'smeća'. Iz Fitcha su tada poručili kako smatraju, da bi ocjena Hrvatske ostala u investicijskom rangu, potrebno u srednjem roku početi smanjivati javni dug. (A.E./ Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook