Euro neće propasti, ali Hrvatskoj za ulazak eurozonu neće biti dovoljno nekoliko godina, nakon što 2012. ili 2013. postane članicom EU. Nije vjerojatno da će Hrvatska ući u eurozonu prije 2020., i to zbog našeg ekonomskog stanja i zato što se eurozona opekla s Grčkom koja je varala sa statistikom, procijenio je jučer Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a i nekadašnji guverner HNB-a, na financijskoj konferenciji koju je u povodu 60 godina rada priredila tvrtka 'TEB poslovno savjetovanje', prenosi Novi List.
Pročitajte i ovo
>> 'Europo, gotovo je sa životom na kreditnu karticu'
Hrvatska danas ne ispunjava tehničke kriterije za uvođenje eura, ocijenio je Škreb, napominjući da je jedan od glavnih kriterija niska inflacija, oko jedan posto. Proračunski deficit može biti najviše tri posto BDP-a, a javni dug najviše 60 posto. Uvjet je i stabilnost kune, tako da fluktuacija tečaja ne prelazi plus-minus 15 posto. Međutim, taj raspon treba održavati bez većih pritisaka, bez velikih oscilacija deviznih rezervi i bez skakanja kamatnih stopa. No, prekonoćne kamate kod nas su u jednom trenutku skočile na 40 posto, kazao je Škreb.
'Proteklih godina glavni problem bio je zaustaviti aprecijaciju kune. Da HNB nije reagirala, jedan euro danas bi vrijedio nešto više od pet kuna, tvrdi Škreb. Kao članica EU, kaže, mi nemamo drugog izbora nego prihvatiti euro. Male zemlje teško mogu voditi samostalnu tečajnu politiku. Uvođenje eura pridonijet će i padu kamatnih stopa u Hrvatskoj, iako se to neće dogoditi automatski. Prema Škrebovim podacima, kamatne stope na potrošačke kredite kod nas su proteklih godina bile i tri posto više nego u EU.
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Damsko izdanjeKomad koji je preživio modne revolucije: S 92 godine Collins pokazala kako se nosi pravi klasik
