Oni će u odnosu na kredite vezane uz euro imati nešto višu kamatu, ali su imuni na tečajne razlike. Stiže li ovaj potez za prekasno i komeće se on isplatiti?
Pročitajte i ovo
U HPB-u tvrde da su se tek sada stvorili uvjeti za kredite bez valutne kaluzule.
'Obzirom na svoj specifičan položaj na bankarskom tržištu u zemlji i veliku povezanost upravo sa štednjom i depozitima u domaćoj valuti, donijeta je odluka da se stambeni krediti u kunama uvrste u ponudu banke u trajanju do kraja ove godine. Hoće li se pojaviti druge banke i koliko će oni biti popularni to ovisi samo i isključivo o slobodnom tržištu', kazao je Goran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka.
Što takvi krediti donose građanima?
Stambeni kredit od 100.000 eura na 30 godina bez devizne klauzule ima kamatu 6,45 posto, što je za pola postotnih poena više nego za kredite u eurima. Banci se mora vratiti oko 222.000, dok za kredit u eurima treba vratiti 11.000 manje. No kod kunskog kredita porast rate ne ovisi o tečajnim razlikama.
'Možda bi bilo to preporučljivo ljudima koji reprogramiraju neke obaveze i koji su sada osjetljivi na te valutne rizike da kupe takve kredite', kazao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Krediti bez devizne klauzule mogu se isplatiti i ako kuna oslabi prema euru. U Hrvatskoj narodnoj banci kažu da se to neće dogoditi do prelaska na euro.
'Do kraja ovog desetljeća euro će sigurno biti naša valuta i tada cijelo pitanje kunskih kredita i valutne klauzule nestaje', pojasnio je Bohaček.
'U tom slučaju ti kunski krediti će se morati transformirati u europske kredite i dakako da onda može biti nekog troška. Međutim, jedan dio hrvatskog tržišta kreditoprimaca očekuju ponudu banaka u takvim kreditima', dodao je Novotny.
Ova akcijska ponuda jedine državne banke trebala bi primiriti sve ogorčene na dosadašnje vezivanje kredita uz tuđe valute.
