Energetski sektor velika prilika za gospodarstvo

Piše I.D., 20. listopada 2008. @ 14:58 komentari

Predviđeno ulaganje u energetski sektor do 2020. od ukupno 10 milijardi eura velika je prilika za hrvatsko gospodarstvo pa će se socijalni partneri aktivno uključiti u javnu raspravu o energetskoj strategiji Hrvatske u razdoblju 2008. - 2020. godine, koja će početi za 10 do 15 dana, rečeno je nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Na sjednici smo razmatrali u kojoj mjeri hrvatsko gospodarstvo može sudjelovati u tih 10 milijardi, rekao je novinarima predsjednik GSV-a Ivica Mudrinić.

Hrvatske tvrtke u najvećem bi postotku, 45 posto mogle sudjelovati u izgradnji nuklearne centrale, dok bi s 35 posto mogle sudjelovati u izgradnji termoelektrana.

Hrvatska danas raspolaže s elektroenergetskim sustavom ukupne snage 4.000 megavata, a do 2020. trebala bi izgraditi postrojenja za još 3.500 megavata, u što će uložiti preko 4,5 milijardi eura, najavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

Od tih 3.500 megavata preko 1.500 megavata treba biti iz obnovljivih izvora energije, rekao je Polančec te najavio izgradnju termoelektrane jačine 400 megavata u istočnoj Slavoniji, vjerojatno u Vukovaru.

Sporazumom s EU preuzeli smo i obvezu štednje, tako da se kroz programe energetske učinkovitosti u idućih 12 godina uštedi 20 posto energije u odnosu na prosjek potrošnje od 2001. do 2005. godine, dodao je potpredsjednik Vlade.

Najavljenim ulaganjima otvara se prostor privatnom kapitalu jer je nemoguće da HEP bude jedini nositelj tih investicija.

Nastupa razdoblje vrlo intenzivnog ulaganja u energetski sektor koji bi ubuduće trebao najjače generirati stopu rasta hrvatskog gospodarstva, naglasio je Polančec, a cilj je osigurati samodostatnost u proizvodnji struje i smanjenje uvoza i ovisnosti o stranim energentima.

Govoreći o budućoj cijeni plina, koja se do Nove godine neće mijenjati, potpredsjednik Vlade najavio je da će u idućih nekoliko godina ona morati narasti na tzv. referentnu tržišnu cijenu.

Ina uvozi plin od Gasproma po cijeni od 2,27 kuna po kubiku, a prodaje ga potrošačima po cijeni od 1,07 kuna. Po direktivama EU-a u slijedećih nekoliko godina ta razlika između nabavne i prodajne cijene plina morat će nestati, a Vlada će to probati postupno regulirati, kazao je Polančec.