Raste nezaposlenost, pada prosječna plaća

Uz informaciju o padu hrvatskog bruto društvenog proizvoda u trećem tromjesečju za 1,9 posto, Državni je zavod za statistiku (DZS) objavio i niz podataka koji daju dublju sliku o stanju hrvatske ekonomije i standardu kojim građani žive.

Pročitajte i ovo OVE GODINE NAM JE VEĆI Tomašević predstavio novi zagrebački proračun koji je solidno porastao u odnosu na lani podaci DZS-a Hrvati troše kao da nema sutra, raste i BDP

U pravnim je osobama u listopadu bilo zaposleno 1.130.848 osoba, što je pad od 0,8 posto u odnosu na rujan. Broj nezaposlenih u odnosu na rujan skočio je za čak 7,2 posto, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je visokih 19,6 posto.

>> Pad BDP-a u 3. tromjesječju 1,9 posto

Prosječna neto plaća u rujnu je iznosila 5.366 kuna, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalni pad od 3,2, odnosno realni pad od 4,5 posto. U odnosu na prošlogodišnji rujan, plaća je nominalno pala za 0,6, a realno za 5,3 posto.

Najviša prosječna plaća isplaćena je u sektoru promidžbe i istraživanja tržišta (9.856 kuna), dok su najslabije plaćeni zaposlenici u sektoru proizvodnje odjeće (2.816 kuna).

Kada se gleda cijena radnog sata, ona je u rujnu prosječno iznosila 33,14 kuna, što je porast za 9,6 posto u odnosu na kolovoz ili 7,7 posto u odnosu na lanjski rujan. Ovaj bi skok na prvi pogled mogao zvučati nelogično u usporedbi s gore spomenutim padom mjesečne plaće, no tajna se krije u manjem broju odrađenih sati. Prosječna mjesečna satnica u rujnu je bila 160 sati, što je u odnosu na kolovoz pad od čak 11,6 posto.

Najvišom se cijenom radnog sata opet mogu pohvaliti zaposleni u sektoru promidžbe i istraživanja tržišta (60,34 kn), dok su i po ovom mjerilu najslabije plaćeni radnici u proizvodnji odjeće s tek 17,43 kn po satu.

Prema privremenim podacima o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, u prvih deset mjeseci ove godine izvezeno je roba u vrijednosti od 60 milijardi kuna, dok je uvoz vrijedio oko 103 milijarde, što znači da je vanjskotrgovinski deficit iznosio čak 43 milijarde kuna. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je slabašnih 58,3 posto.

Objavljeni su i podaci o investicijama u 2011. godini - vrijednost ostvarenih bruto investicija u odnosu na 2010. godinu pala je za 3,5 posto. Najveći udio u investicijama (prema namjeni) imao je građevinski sektor s 16,3 posto, a slijede ga prerađivačka industrija (12,3 posto) te financijske djelatnosti (9,3 posto).

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook