Na američkom tržištu, nakon što je prethodno nakratko dotaknula razinu od 93,20 dolara po barelu, cijena nafte iznosila je 92,82 dolara, poskupjevši 97 centi. Na tržištu u Londonu ojačala je 91 cent, na 89,60 dolara za barel, dosegavši i rekordnih 90 dolara za barel.
Od sredine kolovoza cijene nafte ojačale su za više od trećine, kako su sukobi turskih vlasti i kurdskih pobunjenika na sjeveru Iraka, slabljenje dolara, snižavanje kamatnih stopa te strahovanja od nedostatnosti zimske opskrbe energentima privukli novi val kapitala investicijskih fondova.
Cijene su u ponedjeljak ojačale nakon što je meksička državna naftna kompanija Pemex objavila da zbog loših vremenskih prilika u Meksičkom zaljevu ukida oko 600.000 barela proizvodnje nafte dnevno.
Glasnogovornik te kompanije kazao je kako će Pemex nastaviti s normalnom razinom proizvodnje čim za par dana prođe hladni val. U nedjelju su bila zatvorena tri glavna meksička izvozna terminala.
"I dalje su prisutne zabrinutosti da se okolnosti na naftnom tržištu zaoštravaju, a rast cijena nafte potiču i nastavljene geopolitičke napetosti", kaže David Moore, robni strateg Commonwealth Bank of Australia.
Dolar je u ponedjeljak dosegnuo novu najnižu razinu prema košarici valuta, uslijed očekivanja da će američka središnja banka Fed sniziti kamatne stope kasnije ovaj tjedan, te možda još jednom prije kraja godine.
Napetosti između turskih vlasti i kurdskih pobunjenika na sjeveru Iraka izazivaju strahovanja od izbijanja sukoba širih razmjera na naftom bogatom Bliskom istoku.
Unatoč rekordnom rastu cijena nafte, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odbacila je pozive zemalja uvoznica na povećanje proizvodnje, ustvrdivši kako su krivci za poskupljenje isključivo politika i spekulacije, a ne nedostatnost opskrbe.
