GOSPODARSKA AKTIVNOST U HRVATSKOJ Provjerite kako kotira vaša županija

Analitičari tvrtke Bisnode pripremili su kratku analizu gospodarskih aktivnosti po županijama u 2015. godini.

Pročitajte i ovo Povijesni slom industrije Važan industrijski sektor tone u najdublju krizu, izgubljeno 100.000 radnih mjesta: "Još uvijek krvarimo" RAT, PRORAČUN I MIGRACIJE EU čekaju teški izazovi: Hoće li se sa scene otići Orban? On već 15 godina uživa biti remetilački faktor

tri vijesti o kojima se priča Prijetnja sigurnosti Europska zemlja priprema stanovnike za rat, poslane upute: "Ako čujete eksploziju..." visoke kazne Cvjeta ova vrsta posla, mnoštvo ih radi i na crno: "S tim se inspekcija treba pozabaviti, ali teško ih je otkriti" Pošta priznala problem Kupci platforme koju Hrvati obožavaju očajni - vratili pakete, novca nema: "Čekam 50 dana, prebacuju odgovornost..."

Prema toj analizi najveći rast broja novoosnovanih poduzeća bilježi Sisačko-moslovačka županija, dok su 'tvrtke za 10 kuna' najpopularnije u Koprivničko-križevačkoj županiji. U Ličko-senjskoj županiji na jedno ugašeno poduzeće osnovalo se pet novih, a najmanje poreznih dužnika na kraju prošle godine imala je Požeško-slavonska županija.

Od ukupno 12.896 lani osnovanih poduzeća, njih 33,8% osnovano je na području Grada Zagreba. Slijede Splitsko – dalmatinska županija sa 9,6%, zatim Primorsko – goranska sa 8,2%, Istarska sa 7,4% te Zagrebačka sa 6,2% udjela. Kako 65,2% udjela svih novoosnovanih poduzeća otpada na pet vodećih županija, to znači kako je u preostalih šesnaest županija osnovano tek malo više od trećine poduzeća.

Usporedba s 2014. godinom pokazuje kako je deset županija ostvarilo povećanje broja osnovanih poduzeća u 2015. godini, dok je njih jedanaest zabilježilo pad. Najveći rast broja osnovanih poduzeća u 2015. godini od 18,9% imala je Sisačko – moslavačka županija, a nju slijede Šibensko – kninska sa 12,7%, Zadarska sa 10,8%, Vukovarsko – srijemska sa 10,3% te Varaždinska sa 9,1% rasta. Najveći pad od 19,3% imala je Bjelovarsko – bilogorska županija, slijedi je Koprivničko – križevačka sa 11,3% te Karlovačka sa 7,9% pada broja osnovanih poduzeća.

Premda Grad Zagreb ima vrlo visoki udio među ukupno osnovanim poduzećima u 2015. godini, taj udio još je veći kod ugašenih poduzeća te je iznosio 38,1%. Primorsko – goranska županija imala je 8,1% udjela, Splitsko – dalmatinska županija 7,6%, Zagrebačka 6,5% te Istarska 6,1% udjela. Ukupni udio vodećih pet županija u ugašenim poduzećima tijekom 2015. godine iznosio je 66,4%, što je neznatno više od njihovog udjela u osnovanim poduzećima. Uvjerljivo najmanji broj ugašenih poduzeća imala je Ličko – senjska županija s tek 20 ugašenih poduzeća, dok su Požeško – slavonska i Virovitičko – podravska županija imale po 67 ugašenih poduzeća.

Osim Koprivničko – križevačke županije, sve ostale županije ostvarile su smanjenje broja ugašenih poduzeća tijekom 2015. godine u usporedbi s prethodnom 2014., pri čemu je uvjerljivo najveće smanjenje imala Ličko – senjska županija s padom od 79,6%. U Dubrovačko – neretvanskoj županiji pad je iznosio 74,3%, u Vukovarsko – srijemskoj 62,6%, u Bjelovarsko – bilogorskoj 60,4% te u Istarskoj 59,8%.

Ličko – senjska županija vodeća je i dovođenjem u omjer broja osnovanih i ugašenih poduzeća tijekom 2015. godine. Tamo je omjer od 4,6 što znači da se je na svako ugašeno poduzeće u prosjeku osnivalo gotovo pet novih poduzeća. Iza ove županije su Dubrovačko – neretvanska s omjerom osnovanih i ugašenih poduzeća 2,8; potom Splitsko – dalmatinska s 2,1; Bjelovarsko – bilogorska s također omjerom 2,1 te Istarska s omjerom 2,0. Zanimljivo je kako su sve županije imale veći broj osnovanih od ugašenih poduzeća, a najlošiji omjer od 1,1 imala je Koprivničko – križevačka županija.

Upravo je Koprivničko – križevačka županija sa 77,4% imala najveći udio j.d.o.o. poduzeća među osnovanim poduzećima. Brodsko – posavska i Ličko – senjska županija imale su po 68,5% udjela j.d.o.o. poduzeća, Bjelovarsko – bilogorska 67,9% te Međimurska 67,6%. Najmanji udio j.d.o.o. poduzeća od 46,9% bio je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, slijedile su Istarska sa 48,6% te Splitsko – dalmatinska sa 50,3% udjela j.d.o.o. poduzeća u ukupno osnovanim poduzećima.

Od 620 poduzeća koja su ušla tijekom prošle godine u stečajni postupak, iz Grada Zagreba bilo ih je 22,3%. Slijedila je Primorsko – goranska županija s udjelom od 11,6% novih stečajaca, zatim Osječko – baranjska sa 7,4%, Međimurska sa 7,1% te Varaždinska sa 6,9%. U Virovitičko – podravskoj županiji samo tri poduzeća su pokrenula stečajni postupak, dok ih je u Ličko – senjskoj županiji bilo pet. Udio zagrebačkih poduzeća među predstečajcima je na kraju 2015. godine iznosio 29,5%. Splitsko – dalmatinska županija imala je 10,8% udjela, Primorsko – goranska 7,2%, te Zagrebačka i Osječko – baranjska županija sa 6,4% udjela u ukupnom broju predstečajnih poduzeća.

Od 29.628 poduzeća koji su u 2015. godini ušli u blokadu na barem jedan dan, 30,5% bilo ih je sa područja Grada Zagreba. Splitsko – dalmatinska županija imala je 10,4% udjela u novoblokiranim poduzećima, slijedile su Primorsko – goranska sa 9,3%, Istarska sa 7,8% te Zagrebačka sa 6,3% udjela. Tih pet županija jednaku poziciju imalo je i kod udjela odblokiranih poduzeća, sa 64,6% ukupnog udjela.

Među 3.667 poreznih dužnika na kraju 2015. godine, njih 31,0% bilo je iz Grada Zagreba. Na drugom mjestu prema broju poreznih dužnika bila je Splitsko – dalmatinska županija sa 9,4% udjela, dok je Zagrebačka županija sudjelovala u ukupnom broju poreznih dužnika sa 6,4%. Najmanje poreznih dužnika na kraju 2015. godine imala je Požeško – slavonska županija, njih samo deset; što čini samo 0,3% ukupnog broja poreznih dužnika na državnoj razini. Samo neznatno više poreznih dužnika imala je Ličko – senjska županija, njih trinaest.

U odnosu na udio kod poreznih dužnika, nešto veći udio poduzeća iz Grada Zagreba bio je među neisplatiteljima plaća. Ukupno 31,9% svih neisplatitelja plaća u RH bilo je upravo iz glavnog grada. Splitsko – dalmatinska županija je prema ovoj kategoriji imala 9,6% udjela, a Primorsko – goranska 8,5%. U Ličko – senjskoj županiji je neredovna isplata plaća zabilježena kod samo 33 poduzeća, što čini 0,6% na državnoj razini. Tek nešto veći udio od 1,0% imala je Virovitičko – podravska županija, dok je Požeško – slavonska županija imala 1,1% udjela u ovoj negativnoj kategoriji.

Tvrtka Bisnode Hrvatska, vodeći je ponuđač poslovnih informacija u Hrvatskoj te je dio međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu. Bisnode AB je na europskom tržištu informacija prisutan još od 1989. godine i okuplja više od 2.500 stručnjaka iz 17 europskih država.