Sa svega 17 stanovnika, dvije ulice i tri paralelna niza kuća najmanji grad na svijetu smjestio na istarskom brežuljku u blizini Buzeta. Hum je titulu najmanjeg grada dobio u više prigoda od strane različitih institucija, a uvršten je i u Guinnessovu knjigu rekorda.
Pročitajte i ovo
Teške krađe
Ukrao motore, akumulatore, konope, gumenjak...: Pogledajte za što sve policija sumnjiči 39-godišnjaka
Povratak kući i na posao
Važan tunel zatvara se od ponedjeljka: Priuštit će to mnogo muke i Hrvatima, i to baš sad pred blagdane, a potrajat će
Najveća posebnost Huma je u tome što je jedan od rijetkih gradova koji se nije proširio izvan svojih srednjovjekovnih zidina. Uz minimalne promjene, Hum je zadržao svoj izvorni oblik koji je dobio još u 11. stoljeću. Tada je podignut humski kaštel i uz njega je izgrađen prvi niz kuća. Tijekom vremena izgrađena su još dva niza, dvije obrambene kule te župna crkva Marijinog uznesenja. To je druga crkvica koja krasi Hum, uz onu sv. Jeronima iz 12. stoljeća.
>> Smaragdna čarolija u Skradu
Službeno, Hum je prvi put spomenut u darovnici Ulricha II. 1102. godina. Od tada pa sve do danas, kroz dugu povijest, u Humu se njegovala kulturna ostavština iz raznih razdoblja, a najviše se ističu jedinstvene freske te razni natpisi na staroslavenskim pismima.
Upravo je glagoljica, staro hrvatsko pismo, jedan od zaštitnih znakova Huma koji je u davnoj prošlosti bio jedan od središta srednjovjekovne pismenosti i književnosti. Zanimljivost je da se u Humu glagoljicom koristilo sve do 20. stoljeća.
Koliko je glagoljica važna za Hum dokazuje turistička i kulturna znamenitost Aleja glagoljaša. To je jedinstveni spomenik glagoljaštvu koji se smjestio između gradića Roča i Huma. Radi se o 11 skulptura u obliku glagoljičnih slova koje se protežu u dužini od 7 kilometara. Spomenik u čast starom hrvatskom pismu podignut je 1977. godina, a bila je to ideja Zvane Črnja koju su realizirali Josip Bratulić i Želimir Janeš. Aleja započinje Stupom Čakavskog sabora, a završava metalnim Vratima Huma.
>> Opatija bajna, dragulj sjevernog Jadrana
Osim po glagoljici, Hum je poznat i po čuvenoj rakiji ljekovitih i afrodizijačkih svojstava. Radi se o humskoj biski koja se priprema po recepturi staroj stoljećima. Ako posjetite Hum bisku možete dobiti u tradicionalno uređenoj konobi iz 1976. godine, a još se mnogo zanimljivosti krije u specijaliziranoj prodavaonici autohtonih istarskih proizvoda. Posebna humska atrakcija je zanimljiva i manifestacija Dani Huma kada se na tradicionalan način održava „Izbor Župana Huma na leto dan“, svečano se otvaraju gradska vrata i održava se smotra narodne glazbe i plesa.
>> Nenadmašan spoj prirodnih i kulturnih ljepota
Hum je grad koji na mnogo načina čuva svoju tradicionalnost i tako njeguje jedinstveni dah prošlosti koji se danas rijetko može pronaći. Ako mu dopustite da vam se otkrije, zasigurno će vas očarati na mnogo načina.
Više preporuka za vikend potražite na stranici onecroatia.info