Unatoč tome što su Karolina i Jozefina već povezivale Karlovac i priobalje, 1803. godine počinje gradnja i treće važne povijesne prometnice, Lujzijane. Prve su se dvije ceste pokazale prestrmima i preopasnima za prijevoz robe te je odlučeno da se izgradi i treća, modernija prometnica. Gradnja je prepuštena poznatom graditelju cesta barunu Filipu Vukasoviću koji je radove nadzirao gotovo do samog kraja, kada je preminuo. Stoga je zadnju dionicu ceste dovršila francuska vlast budući da su u to vrijeme sve hrvatske zemlje južno od Save i Kupe pripale Napoleonu.
Pročitajte i ovo
Lujzijana je završena 1811. godine i uistinu je ispunila sva očekivanja. Bila je jedna od najmodernijih i najljepših prometnica u tadašnjoj Europi. Njezinom je izgradnjom započeo i ubrzani razvoj prostora kojim je cesta prolazila i kojima je udahnula novi život te omogućila ekonomski napredak. Koliko je Lujzijana bila napredna dokazuje i činjenica da je, uz nekoliko obnova, sve do kraja 20. stoljeća zadovoljavala potrebe modernih prometnih zahtjeva.
Unatoč njezinoj dugoj prometnoj i gospodarskoj važnosti, Lujzijana je počela gubiti na prometnom značaju kada je 2004. godine izgrađena suvremena autocesta između Zagreba i Rijeke. Stoga je danas njezina vrijednost isključivo turistička budući da oduševljava zanimljivom poviješću, prekrasnom prirodom i bogatom kulturom koja je okružuje.
>> Medvedgrad - utvrda Crne kraljice prepuna intrigi i legendi
Duž cijele Lujzijane može se naići na spomenike, prekrasna seoska domaćinstva te vidikovce koji pružaju nenadmašan pogled na Jadransko more, otoke, dolinu Kupe… Već je sam početak Lujzijane u Karlovcu veoma zanimljiv. Tamo se Lujzijana spaja s Karolinom, a njihov početak označuje obelisk s istaknutim godinama gradnje. Također, put Lujzijane kroz Karlovac ukrašen je slikovitim drvoredom iz 1811. godine, a na isti je način prolazak Lujzijane obilježen i u Rijeci.
Uz Lujzijanu je moguće pronaći i četiri sačuvana „miljokaza“ na kojima su daljine izražene u tadašnjim njemačkim miljama. Posebno je impresivan i Popovićev mlin u Delincama čiji je pod izgrađen, ni manje ni više, od kamenja koje je činilo Lujzijanu prije obnove. Zanimljiv je podatak i taj da je jedini originalni, neobnovljeni dio Lujzijane potopljen zbog izgradnje brane u mjestu Homer. Posebna je atrakcija bila kada je 2001. godine Lokvarsko jezero nakratko isušeno te kada se moglo prošetati originalnom prometnicom.
Kako bi se potaknuo daljnji turistički razvoj Lujzijane posljednjih se godina provodi projekt „200 godina Lujzijane“ kojemu je cilj što više ljudi upoznati sa svim bogatstvima ove zanimljive prometnice. Ako je i vi želite upoznati, zaputite se na zanimljivo putovanje starom cestom i otkrijete sve njezine povijesne tajne i kulturna bogatstva. U tome bi vam mogao pomoći i veoma zanimljiv putni podsjetnik Rudolfa Strohala iz 1935. godine „Uz Lujzinsku cestu“ koji će vam je predstaviti u njezinom originalnom izdanju.
Više preporuka za vikend potražite onecroatia.info.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
