Istraživanje ''Poduzetnost i inicijativnost učenika osnovnih škola u RH'', pokazuje da samo 2,1 % učenika ima tzv. poduzetni profil koji podrazumijeva sklonost rizicima, nepredviđenim situacijama te ulaganje većeg truda za postizanje dobrih rezultata. Dok čak 76 % učenika potpada u tri krajnja nepoduzetna profila tj. one za koje je karakteristično biranje kraćeg i sigurnijeg puta, izvjesnosti te ustaljenosti.
Sigurnost, izvjesnost, ustaljenost
Većina učenika, dakle, radije odabire kraći put, sigurnost, izvjesnost, ustaljenost.
Zanimljivo je da su ovi rezultati podjednako karakteristični i za učenike koji imaju odličan uspjeh, kao i za one s nižim ocjenama te da trenutačno ne pogoduje niti jednoj skupini niti profilu učenika.
''Istraživanje pokazuje da škola nije prilagođena nijednoj skupini – ni onim najboljima ni onim lošijima'', rekao je Boris Jokić na predstavljanju istraživanja koje je proveo Institut za društvena istraživanja.
Posebno zabrinjava pad sklonosti inicijativnosti i poduzetnosti kako učenici prolaze kroz osnovnoškolski odgoj i obrazovanje - veću sklonost inicijativnosti i poduzetnosti pokazuju učenici četvrtih razreda osnovnih škola nego učenici osmih razreda.
Jedina smo zemlja u EU-u koja je provela ovu vrstu istraživanja pa se podaci ne mogu usporediti s općenito poduzetnički razvijenijim zemljama.
Kakvim kvalitetama kao društvo težimo?
''Ovi rezultati pokazatelj su nedostatka širih, strukturnih promjena u našem obrazovnom sistemu, ali i društvu u cjelini, koje i dalje ne prepoznaje na adekvatan način važnost razvoja ovakvih vještina kod naše djece. To nas može posebno zabrinuti, jer se postavlja pitanje kakvu budućnost gradimo za našu djecu te kakvim kvalitetama kao društvo težimo'', kazao je Jokić.
No, da nije sve na školama pokazuje i primjer koji je ispričala Ana Brusić, direktorica udruge malih i srednjih poduzetnika. Pri kontaktu s učenicima i roditeljima, kaže, doživjela je negativan pristup upravo od strane roditelja koji ukupnu situaciju u državi vide crnom i djecu, umjesto na poboljšanje društva u kojem žive, potiču na iseljavanje izvan zemlje. Dakle, koliko bi škole trebale poticati poduzetnost, tome bi trebale biti sklone i obitelji učenika. Dodaje da je jako važan podatak koji pokazuje da se mali broj ljudi rađa s poduzetnim duhom, ali to nikako ne znači da se poduzetnost ne može učiti.
''Svaki rizik predstavlja preduvjet za uspjeh''
''Poduzetnost i inicijativnost upravo su one vještine koje poslodavci traže kod mladih ljudi prilikom zapošljavanja te su važne za sve koji će jednog dana stupiti na tržište rada. Radi toga, bitno je razvijati ih od najranije dobi, pokazati da je strah od poduzimanja rizika nepotreban te da svaki rizik predstavlja preduvjet za uspjeh, a poznato je da su najuspješniji ljudi upravo oni koji su odlučili izaći iz svoje rutine te pokazati inicijativu'', izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Ovo istraživanje, koje je dio šireg projekta na kojem su surađivali znanstvenici istraživači u području obrazovnih znanosti i pedagozi praktičari, proveli su dr.sc. Zrinka Ristić Dedić i dr.sc. Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a cilj je bio odrediti u kojoj smo mjeri kao društvo skloni izazovima, novim iskustvima i riziku, koliko smo samoinicijativni i kakva je uloga obrazovnog sustava u svemu ovome.
Predstavljeno istraživanje provedeno je u posljednje dvije godine u četiri županije - Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu. Međutim, istraživanje je u cijeloj zemlji provedeno 2007., ali rezultati se ne razlikuju značajno. ''Nismo se pomaknuli, deset godina prošlo je uzalud'', zaključila je Ristić Dedić.
