Upravo su u ponedjeljak poslodavci kritizirali, kako kažu, nepostojeće Vladine reforme. Nitko ih ne vidi, tvrde, osim Vlade. A što poslodavci zamjeraju Vladi?
Poslodavci od ove Vlade, kao i od prethodnih vlada, bolje reći zadnjih deset godina traže da se država počne smanjivati - bolje reći da država bude jeftinija, efikasnija. Samo da napomenemo - Zakon o javnoj upravi nije donijela ni ova Vlada, kao ni prethodne vlade. Traže da se jasno propišu rokovi, kazne, sankcije, nagrade za sve koji rade u administraciji.
Da budu mjerljivi učinci svih ljudi koji su na proračunu, da se zdravstvo racionalnije ponaša s tim novcima koje ima. No, sve su to reforme koje se i u ovoj Vladi stavljaju pod tepih, baš kao što se očito neće dogoditi ni u sljedećem razdoblju.
Lalovac: 'U Hrvatskoj svega imamo, a čega imamo najmanje - rada'
Boris Lalovac u svojim javnim nastupima zadnjih nekoliko tjedana dobro je dijagnosticirao stanje u Hrvatskoj i činjenicu da smo se bavili nekretninama, da smo zapravo ulagali i utukli ogromne novce u nešto što nam je neprotrebno. Sve to poslodavci priznaju, ali mu kažu vi ste ministar financija, učinite nešto, počnite mijenjati, počnite s reformama.
Smanjivanje poreza na dohodak mora se nastaviti poručio je pred ekonomistima i poduzetnicima ministar financija. Najavio je kako želi potpuno ukinuti najvišu stopu od 40 posto.
'25 posto je sasvim dovoljno da dajete. Bilo to kroz PDV, bilo to da dajete drugi dohodak ili bilo koji oblik poreznog davanja', poručio je Lalovac.
Ipak priznaje da treba imati hrabrosti to učiniti zbog otpora lokalnih jedinica kojima je to glavni izvor prihoda. Njima je poručio da će se morati prilagoditi.
'Postavljate pitanje kakav imamo nakaradni sustav financiranja u državi jer bi se lokalna zajednica trebala više financirati iz raznih imovinskih vrsta poreza i raznih drugih vrsta poreza', rekao je.
Ministar smatra kako treba prestati s izdavanjem jamstava državnim tvrtkama za investicije, poticaje davati samo najboljima, a ne industrijama koje su davno trebale biti ugašene te provesti strukturne reforme.
Oko pola milijuna građana moglo bi ostati bez 500 kuna godišnje!
'Vjerujte mi proći će ih i Hrvatska. S ovom vladom, nekom drugom vladom. nekim drugim ministrom, sa mnom znači ona će ih proći. Pitanje je vremena', smatra Lalovac.
Vremena više nema jer je već prošlo 12, odgovorio mu je predsjednik vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.
'Mi imamo podlogu za politike vlade za nacionalne politike. Ono što je zapanjujuće je da se to uopće ne implementira. Ja ne znam možda mi vidimo cara, ali ne želimo reći da je gol, ali mislim da je to jasno', rekao je Mudrinić.
Predsjednik uprave Siemensa Hrvatska istaknuo je kako potpisuje sve planove ministra Lalovca oko poreza i reformi.
'Sve što smo od ministra čuli to zvuči jako lijepo i obećavajuće i kažem odmah potpisujem. Moje je pitanje da li će se to napravit i uredit tako odnosno da li gospodin ministar ima zaštićene bokove što je sad rekao da se to i sprovede', zapitao se Mladen Fogec.
Ministar je priznao kako bez strukturnih reformi neće biti gospodarskog rasta i poručio kako je bolje da ih provedemo nego da ih dođe provoditi netko iz europske komisije.
Evo kako možete zaraditi na državi
Ministar Lalovac dosta je toga najavio, od povećanja neoporezivog dijela plaća, rebalansa proračuna do narodnih obveznica. Kad će najave provesti u djelo?
Banski dvori bi za dva tjedna trebali poslati tu mini reformu, ali i rebalans proračuna u Sabor na usvajanje. Ono što milijun građana ili radnika kojima bi se uvećala plaća treba zanimati je da bi u prosincu dobili tako uvećane plaće.
Što se tiče rebalansa, u ovome trenutku procjena je da je država probila za nekih 600 milijuna kuna troškove, ali ono što je još poražavajuće je i činjenica da su za dvije milijarde precijenili da će prikupiti poreza.
Svakako i obveznice bi od sljedeće godine trebale biti omogućene svakom građaninu ove zemlje koji misle sa 100, 200, 500 eura kupit državnu obveznicu s prinosom od četiri posto. Naime, u Vladi smatraju kako je to možda i puno bolje za mnoge građane nego da danas drže novac na štednim knjižicama. To rade i mnoge druge zemlje. Neka procjena u Banskim dvorima je kako je u prvom valu moguće prikupiti sedam milijardi kuna takvim narodnim obveznicama.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
U STRAHU SU VELIKE OČI
Opasna točka
Zone ograničenja
