Uništena primarna zdravstvena zaštita, abnormalne liste čekanja, nenormalni uvjeti rada, prava pacijenata nema ni u tragovima, gomilanje dugova, poražavajući podaci o preživljavanju bolesti, veze i vezice, korupcija – to je opis zdravstvenog sustava kakav imamo već puna tri desetljeća.
Zbog toga je ministar zdravstva Vili Beroš najavio reformu, ali sve što je izgovorio na konferenciji za novinare na kojoj je reformu predstavio već smo mnogo puta čuli, ali ne i doživjeli.
"Da se konačno napravi neka promjena, da se makne politika iz medicine i da se počne konačno slušati struka, da se uzmu u obzir prijedlozi struke", rekla je urologinja Mirjana Livojević.
Iako su vikali i konačno izašli na ulice, ni jedan jedini njihov prijedlog nije usvojen, ispričala je Livojević novinarki Provjerenog Emi Branici.
"Mi smo kao Inicijativa mladih liječnika na sastanku u Ministarstvu bili 16. 10. Tada je Lucijan Vukelić doslovce prijeteći prstom urlao na nas da neće biti promjene zakona, a dva dana kasnije se pojavio novi prijedlog zakona na e-Savjetovanju", ispričala je Livojević.
"Time mi možemo zaključiti samo dvije stvari: ili on nije znao da postoji novi zakon u pripremi, što je poražavajuće za ravnatelja HZZO-a, ili nas je namjerno obmanjivao", dodao je.
Nije taknut temeljni problem
Predloženim izmjenama nije ni taknut temeljni problem zdravstva: bolnice odrađuju ono što devastirana primarna zaštita treba, a ne može. I sada je prijedlog da tek diplomirani liječnici rade primarnu zaštitu.
"Vama se može dogoditi da tijekom šest godina fakulteta nijednom niste dali intramuskularnu injekciju. Sad je genijalni plan našeg ministarstva da će studenti nakon završenog fakulteta dobiti licencu i ići raditi u najgora područja, najzapuštenija, gdje nema liječnika, gdje nemate adekvatnu dijagnostiku, gdje nemate nekog od starijih kolega. Zato i jest problem jer on planira poslati takve ljude na takva mjesta", rekla je Livojević.
Smisao je primarne zaštite da liječnik sustavno prati pacijenta i time čak radi i na preventivi. Po novom prijedlogu, liječnici će friški s fakulteta pratiti pacijenta godinu dana pa će ih zamijeniti netko još friškiji. Time cijela premisa obiteljske medicine pada u vodu. Tim više što nema dijagnostike niti laboratorija.
Nataša Škaričić, novinarka portala Una World, ističe da je neodgovorno prezentirati nešto pod reformu kada ona to nije. Škaričić 20 godina prati zdravstvo i teško joj je pobrojiti što sve ne valja. Ključni su problemi, ističe, netransparentno trošenje proračuna, korupcija i neformalna privatizacija.
"Ozbiljna mana našeg zdravstva jest to što mi nemamo dovoljno podataka o tome kako zdravstvo funkcionira", rekla je.
U borbi za život pacijenti spremni i na korupciju
U borbi za život čovjek pristaje na sve.
"Ja sam izvadila kuvertu iz svoje torbe i stavila njemu na stol. On je šutio. Nije bilo ni hvala ni ništa", ispričala je Ljubica Adžaip.
Predala je prvu kuvertu i ništa se nije dogodilo. Tek nakon druge došao je u salu. Odgađajući tako operaciju dok se skupe kuverte, za Ljubičina supruga bilo je kasno. Preminuo je, a liječnik je vratio novac. USKOK je podignuo optužnicu zbog tri tisuće eura mita, ali i predložio da se kirurgu oduzme 3,5 milijuna kuna vrijedna imovina.
"Uopće tu nije bitno koliko košta zdravstvo, nego što u zdravstvu ima velikog kriminala i korupcije", rekla je Ljubica.
Prije desetak dana podignuta je i druga optužnica, ona za nesavjesno liječenje. Baš tada se Ljubica oporavljala od operacije koljena. Kao da nije dovoljno sve što je prošla, opet je upala u ralje hrvatskog zdravstvenog sustava. Kod liječnika je morala ići u drugi grad.
"To mi je bilo najbolje rješenje jer u Splitu se mnogo sporije dolazi na neki ortopedski pregled. To mi je preporučila moja doktorica", rekla je.
Morala je obaviti magnetsku rezonancu, a kako je to u većini bolnica nemoguća misija, išla je privatno. Učinila je to svojom voljom jer, kaže, ne može stati na nogu. Prikupila je sve pretrage i trebala se javiti sestri da dobije termin za operaciju.
"Zamolila sam je samo da mi da termin. Bila je tako bezobrazna, mogu slobodno to reći, da mi je rekla: 'Gospođo, što vi hoćete? Pa toliko ima ljudi starijih od vas. Što vi hoćete?'", ispričala je Ljubica.
Zivkala je dva mjeseca i molila za termin. Nije ga dobila, a predoperativni nalazi već su bili pred istekom. Zbog toga je odlučila otići privatniku i platiti 7500 kuna za operaciju i još 600 za anesteziologa. Kad se pribroji i magnetska, dala je više od 10.000 kuna kako bi mogla živjeti i raditi.
"Problem je u tome što ja nisam mogla dobiti termin. Da sam ga dobila, da sam bila nezadovoljna tim terminom i da sam pošla privatno, to bi bila moja osobna stvar", rekla je.
Problemi sve veći, a sustav postao neodrživ
Kao i Ljubica, mnogi se pacijenti pitaju za što se to točno skida s njezine plaće kada svoja prava ne može ostvariti. Kada, primjerice, onkološki pacijent mora čekati na pretragu 200, 300 ili čak 700 dana, to bi trebao biti šamar svima u zdravstvenoj administraciji. Nekoliko je razloga zbog kojih do nenormalnih lista dolazi.
"Dvojni rad liječnika generira liste čekanja. Dakle, to je nešto što je dobro istraženo u drugim zdravstvenim sustavima", rekla je Škaričić.
To je problem koji zdravstvena administracija uopće ne adresira.
"Mene ne ljuti to da kolege rade privatno ili da imaju svoje privatne poliklinike, ljuti me da ne odrade svoj dio posla. Nisu svi takvi, ali, ako imate neorganiziran i neučinkovit sustav koji vas nikako ne kontrolira, naravno da u tom sustavu možete raditi što god želite", rekla je Livojević.
Stara smo nacija, a jedna trećina zaposlene populacije nosi na sebi teret solidarnog zdravstva. Ono se treba sačuvati, ali neodrživ je na način kako sada funkcionira. Većina proračuna odlazi na plaće zaposlenika dok nam istovremeno nedostaje liječnika. Predlaže se izdvojiti bolnice iz županije i sve u državne ruke, a isti će se dug generirati bez obzira na vlasnika.
"Kada pratite liniju proračuna, on neprekidno raste, raste iznos participacija i raste iznos duga", rekla je Škaričić.
"Taj nemar prema pacijentima, ta nedostupnost zdravstva ugrožava ljudske živote. Onda je to duplo politički bezobrazno. To nije isto kao kad farbate tunele. Ovo je farbanje tunela s posljedicom po ljudsko zdravlje", dodala je.
Sustav izvan kontrole građana
Kako i tko troši novac, kako ga raspoređuje, nitko od građana ne zna niti može kontrolirati.
"Mislim da je to sve jako loše i mislim da je to samo prelijevanje iz šupljeg u prazno da izgleda da se nešto radi", rekla je Ljubica.
Ali znaju to oni koji svaki dan svjedoče i muku muče da bi radili svoj posao.
"Kad bi ljudi vidjeli kako to funkcionira u nekom normalnom organiziranom sustavu, onda bi postali svjesni koliko su sada zakinuti za svoja prava pa bi im to možda bio dodatni poticaj da razluče da postoje liječnici koji žele raditi svoj posao, da smo mi tu radi njih i da nam daju svoju podršku", rekla je Livojević.
Nemoćni pacijenti traže formalne i neformalne načine da dođu do zdravstvene usluge.
"Da to netko naziva reformom zdravstva za mene je politički skandal. To je tako za mene i možda za još nekoliko ljudi koji se bave zdravstvom, dok svi drugi nemoćno sliježu ramenima i zapravo im nije jasno koliko je strašan taj problem", rekla je Škaričić.
"Ne zato što su ljudi blesavi, nego zato što je to zdravstvo toliko distancirano, toliko nedemokratično", dodala je.
Nijedna udruga za prava pacijenata nije sudjelovala u stvaranju izmjena, a iz Ministarstva tvrde da su u središtu reformi pacijenti.
"Onaj kraj reforme koji su oni odredili 2030., to će biti godina smrti javnozdravstvenog sustava ako se nastavi ovim putem", rekla je Livojević.
Zato bi se svi trebali uključiti u javno savjetovanje i pisati svoje komentare na prijedloge jer o nama se radi. Biti proaktivni, a ne nemoćni, mali i "bahati" pacijenti koji misle da je sve besplatno. Možda će to biti točka pucanja i ozbiljne promjene hrvatskoga zdravstvenog sustava.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr