Ribe nestaju, zbog sve toplijih voda koraljni grebeni blijede, a porast razine mora mogao bi s vremenom ugroziti priobalna područja od Bangladeša do New Yorka, upozorili su stručnjaci na skupu održanom u suradnji s vijetnamskom vladom.
Pročitajte i ovo
Vladini stručnjaci, znanstvenici i aktivisti organizacija za zaštitu okoliša, mora i oceana, ističu da mora i oceani pokrivaju dvije trećine planeta i opskrpljuju ga jednom petinom proteina.
No prema UN-ovoj agenciji za hranu i poljoprivredu (FAO), tri četvrtine zaliha riba eksploatira se do krajnjih granica, pretjerano se eksploatira ili su već potpuno iscrpljene.
"Suočeni smo s utrkom u ribarenju, sada se čak i u divljinama više ništa ne može uloviti", kazao je Steven Murawski, znanstveni savjetnik za ribarstvo u Nacionalnom centru za upravljanje oceanima Sjedinjenih Država.
"Previše je ribarskih brodova koji love previše ribe, što onemogućuje obnovu ribljeg fonda", upozorava Frazer McGilbert iz udruge Conservation international.
Na sjeveru Altantskog oceana 90-ih godina propao je izlov bakalara, a prethodno je s obala Čilea nestao inćun, s Islanda haringa, te iz Kalifornije srdela.
Gotovo dvije trećine oceana ne podliježe nikakvoj nacionalnoj jurisdikciji, što otežava postizanje suglasja u borbi protiv ilegalnog ribarstva, a takvo stanje u oceanima Peter Neill iz svjetskog opservatorija za oceane naziva "divljim zapadom".
Klimatske promjene izazivaju topljenje ledenjaka i uzrok su učestalijih oluja koje štete morskim ekosustavima. Stoga i količina ribe varira zbog klimatskih promjena.
Murawski upozorava na drugi poguban učinak klimatskih promjena. Oceani preuzimaju emisije ugljičnog dioksida i postaju kiseliji te zbog toga stradaju kozice, zatim kućice (Tapes decussatus) i druge školjke.
Onečićenje je još jedan problem, ističe Ellik Adler, stručnjak UN-ova programa za okoliš koji upozorava da se otpadne vode "bez pročistača izlijevaju iz kanalizacije, tvornica, rafinerija, petrokemijske industrije".
Znanstvenici zagovaraju stvaranje svjetske mreže zaštićenih pomorskih zona, a stručnjakinja Sue Wells ističe da se "zemlje moraju dogovoriti" i napominje da su "neke razvijene zemlje već zatvorile određene zone, a većina primorskih zemalja to planira učiniti."
