Sveučilište klimatskih istraživanja u Southamptonu objavilo je izvješće u kojem ukazuju da smo prenaivni ukoliko smatramo da je scenarij iz filma 'Dan poslije sutra' nemoguć.
Valovi oceana udaraju o vrhove nebodera, stvaraju vodene tunele diljem ulica najpoznatijeg američkog 'brdašca' Manhattana. Teški slojevi snijega šire se u beskonačnost, a pod bijelim pokrivačem nestaju čitave civilizacije. Vodeni tuneli se pretvaraju u led, a život kakav smo poznavali prestaje postojati.
Vezani članci
Ovo je scenarij iz filma 'Dan poslije sutra' u režiji Rolanda Emmericha iz 2004. godine. Film koji je nastao prema zamišljenoj budućnosti ubrzanog globalnog zatopljenja zaradio je više od 500 milijuna dolara, a klimatolozi su ga okarakterizirali kao film prepun neistina.
Globalno zatopljenje prijeti čovječanstvu buđenjem prastarih virusa
Patrick J. Michaels, poznati skeptik klimatskih promjena, nakon objavljivanja filma, kazao je kako je 'kao znanstvenik, iznimno ljut zbog činjenice da se lažni znanstveni podaci koriste ne bi li utjecali na politički diskurs', te dodao kako je 'svaka od prikazanih pojava u filmu u potpunosti nemoguća', piše ADN.
Pridružio se zboru kritičara koji smatraju da je film sam po sebi proturječan. Paleoklimatolog sa Sveučilišta Duke, William Hyde svoj skepticizam izrazio je komentarom da je scenarij iz filma moguć baš kao i 'Frankensteinova operacija presađivanja srca'.
Ekstremni pad temperatura, prikazan u filmu, nastao je kao posljedica kolapsa Atlantske meridijalne cirkulacije (AMOC), sustava koji održava temperature u morima sjeverno od ekvatora. Tek nakon objavljivanja filma započela su istraživanja mogućnosti ovog događaja.
Danas, 11 godina nakon objave filma katastrofe, Sveučilište klimatskih istraživanja u Southamptonu objavilo je izvješće u kojem ukazuju da smo prenaivni ukoliko smatramo da je scenarij iz filma 'Dan poslije sutra' nemoguć.
'Činjenice o AMOC-u predstavljene u filmu koje se javljaju kao rezultat globalnog zatopljenja nisu u potpunosti nezamislive', rekao je voditelj istraživanja Sybren Drijfhout.
Prema riječima profesora oceanografije i klimatske fizike, trenutni obrasci zagrijavanja ukazuju da kolaps AMOC-a nije jedini moguć, već pokazuju da je gotovo čitav scenarij iz filma više nego realan.
Koristeći napredne klimatske modele njemačkog Max-Planck instituta simulirani su uvjeti globalnog zatopljenja koji bi mogli dovesti do AMOC kolapsa, a Drijfhoutov tim je otkrio da bi temperature mogle pasti i do 50 stupnjeva Celzijevih, što je tri puta više od dosadašnjih trendova globalnog zatopljenja.
AMOC ima bitnu ulogu pri usporavanju procesa otapanju ledenjaka na Grenlandu, koje se javlja kao rezultat klimatskih promjena. A ukoliko zanemarimo ove činjenice i budemo suviše neoprezni, 'scenarij iz filma mogao bi nas iznenaditi i postati više nego moguć', rekao je profesor Drijfhout.
I dok su klimatske promjene u filmu ubrzane i događaju se unutar nekoliko dana, pa čak i sati, znanstvenici napominju da iako su moguće, promjene se neće tako brzo odvijati.
Polarna hladnoća najprije bi mogla pogoditi zapadnu Europu dok će se za to vrijeme Sjeverna Amerika boriti s velikom količinom poplava. Velika Britanija, Nizozemska i Danska borit će se s temperaturama nižima i do 35 stupnjeva Celzijevih, a istočnu obalu SAD-a moglo bi prekriti more.
'To će utjecati na stotine milijuna ljudi. Europa bi mogla pretrpjeti uvjete karakteristične za maleno ledeno doba kakvo je zabilježeno u Srednjem vijeku', kazao je Drijfhout te dodao: 'Kada se radi o klimatskim promjenama, bojim se da igramo opasnu igru.'
Kolaps prehrambenog lanca
Klimatske promjene će dovesti do potpunog kolapsa lanca prehrane diljem svjetskih oceana, pokazalo je istraživanje australskog sveučilišnog studija u Adelaideu, piše News.com
Povećanje razine kiselosti oceana popraćeno zagrijavanjem uzrokovat će smanjenje broja i raznolikosti ključnih vrsta ekosustava diljem svijeta, kazao je izvanredni profesor Ivan Nagelkerken, sa Sveučilišta u Adelaideu te dodao da će porast temperatura oceana i mora dovesti do pojačanog rada metabolizma kod životinja što će rezultirati oštrim natjecanjem u pronalasku plijena.
'Dogodit će se kolaps s vrha hranidbenog lanca prema dolje', rekao je profesor Nagelkerken.
Morska populacija se prepolovila u posljednjih 45 godina
To 'pojednostavljenje' ekosustava oceana, kako je cijeli proces nazvao profesor Nagelkerken, imati će teške posljedice na naš način života, osobito na područja čija se prehrana bazira na ribi i morskim plodovima.
Morski ekolozi sa Sveučilišta u Adelaideu pregledali su više od 600 objavljenih studija izvršenih na koraljnim grebenima, otvorenim oceanima i tropskim i arktičkim vodama. Njihova analiza, objavljena u ponedjeljak u časopisu 'Proceedings of the National Academy of Sciences', pokazala je da bi kiseljenje oceana i zagrijavanje moglo smanjiti različitost i broj ključnih morskih vrsta.
Jako je malen broj onih organizama koji bi se uspješno mogli prilagoditi toplijim i kiselijim vodama. Naravno, more će postati raj za mikroorganizme čiji će broj rasti. U svakom slučaju, veće ribe će se boriti ne bi li pronašle dovoljno hrane.
Porastom temperatura mora, osim nekih vrsta riba, nestat će i kamenice, dagnje, ali i koralji što će dodatno naštetiti sustavu u kojem žive ribe.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Pravila objave komentara