Otkriveni ranije ove godine blizu Harrogatea u sjevernoj Engleskoj, pronalasci uključuju kovanice, ukrase, ingot i predmete od plemenitih kovina, sve skriveno u srebrnoj posudi i zakopano u škrinji.
"Količina i kvaliteta blaga nevjerojatni su, predstavljaju najvažnije otkriće tog tipa u Britaniji u 150 godina. Pronalazak je od općeg značaja, kao i od neprocjenjivog značaja za povijest sjevernog Yorkshirea", priopćeno je iz muzeja.
Vikinzi, mornari-ratnici iz današnje Norveške i Danske, počeli su prodirati na nebranjenu britansku obalu krajem 8. stoljeća nove ere.
Manje od 100 godina kasnije smjestili su se u velikim predjelima zemlje, posebno na sjeveru gdje mnoga današnja mjesta nose imena koja svjedoče o njihovu utjecaju.
Najveće vikinško blago otkriveno u zapadnoj Europi pronađeno je 1840. u Cuerdaleu, u sjevernoengleskoj grofoviji Lancashire.
Iz muzeja su rekli da je blago iz Harrogatea vjerojatno zakopao vikinški vođa tijekom nemira koji su uslijedili nakon što je anglosaksonski kralj Athelstan na brzinu osvojio vikinško kraljevstvo Sjeverne Umbrije 927. godine nove ere.
Vikinška nadmoć nad tim područjem konačno je završena polovicom 10. stoljeća.
Blago je identificirano kao predmeti podrijetlom iz Afganistana, Rusije, Irske i kontinentalne Europe.
Najimpresivniji dio blaga koje uključuje više od 600 novčića te
rijedak zlatni obruč za ruku, srebrna je posuda za koju muzej vjeruje da je iz samostana s područja današnje Francuske.
