Šteta od 1,7 bilijuna eura, godišnja je bilanca štete koju oni nanose zajedničkom okolišu. Ove godine ta će cifra vjerojatno preći u vode presedana, jer izljev nafte u meksički zaljev, nakon katastrofalne eksplozije naftne platforme BP-a Deepwater Horizon, koji još uvijek traje, zasigurno neće biti mala. Prema najnovijoj studiji ureda Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), dolazi se do zaključka kako se prirodni kapital i dalje uništava u velikom stilu, a da prave promjene u politici svjetskih koncerna, zapravo nema.
Pročitajte i ovo
Izumiranje neke životne vrste ili nestanak neke ekološke cjeline, stvari su koje nisi niti u podsvijesti svjetskih menadžera. Tek svaki četvrti, od njih 1100, koliko ih upravlja svjetskim koncernima, uopće razmišlja o tome kako šteta učinjena okolišu, možda može utjecati na poslovanje njihovih tvrtki. Još poraznija brojka od toga jest da samo dva od vodećih 100 svjetskih koncerna imaju u svojem programu i program skrbi o okolišu. 'U mnogim koncernima još uvijek vrijedi mišljenje kako su prirodna bogatstva beskonačna! Pri tome svi mi moramo na žalost utvrditi kako to nipošto nije točno', ističe Achim Steiner, predsjednik ureda Svjetske organizacije za okoliš, prenosi Deutsche Welle.
Novac više ne pomaže niti mnogim životinjskim vrstama, jer svakodnevno s lica Zemlje nestaje i do 130 biljnih i životinjskih vrsta. Brzina njihovog izumiranja, normalno bi bila sto puta manja, i to je ono što uistinu treba sve zabrinuti. Iako su se 2002. predstavnici 192 zemlje okupili u Johannesburgu i obećali kako će na svim razinama usporiti proces izumiranja, UNEP konstatira sljedeće nakon osam godina: Stvari nikad nisu bile gore.
