Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svim kralješnjacima sićušni polukružni kanali unutar uha pomažu kako bi zadržali ravnotežu, prilikom jake trešnje glavom. Upravo zbog te činjenice, bikovi na rodeu mogu onako energično skakati i vrtjeti se, bez gubljenja tla pod nogama.


Kako se u to sve uklapa dupin? Timothy Hullar, specijalist za ljudsko uho sa sveučilišta Washington u St. Louisu, otkrio je kako dupini imaju znatno manje spomenute kanaliće u uhu, koji su veliki kao oni kod miševa, ali da svoju ravnotežu savršenu održavaju, unatoč svojim energičnim kretnjama. Suprotno uvriježenom mišljenju kako dupini zapravo samo plivaju uokolo, bez kompliciranih pokreta, Hullar ističe kako su oni zapravo vrlo aktivni i energični u pokretima.

Vezani članci Delfini kod Splita Spektakl podno Marjana: Ako su vas kitovi oduševili, zbog ovog prizora mogli biste ostati bez teksta Ravnoteža (Foto: Screenshot/YouTube) Prizori koji prkose zdravom razumu poljuljat će vam vjeru u gravitaciju

'Oni su pravi akrobatski plivači. Mogu se okretati oko sebe te skaču iz vode i izvode salta', kaže Hullar, koji je pokušao dokučiti tajnu koja ih čini stabilnim poput bikova na tlu, ali sa znatno manjim polukružnim kanalićima u uhu.

Dupinu je uspio postaviti senzor u usta, dajući mu izrazito puno ribe, u kojoj se senzor nalazio te je potom registrirao njegove pokrete. Kad je iste usporedio s onima u bika, na čiji je rog isto tako postavio senzor, otkrio je velike sličnosti u kretnjama.

Hullar je zaključio kako su kanalići u dupina, ili znatno učinkovitiji nego kod bikova, ili dupini za ravnotežu koriste neki drugi mehanizam. On vjeruje kako dupini i kitovi, za razliku od drugih životinja, mogu primiti puno više podražaja putem kože, što im pomaže u održavanju ravnoteže. 'Ako dupini osjećaju vodu kako im protječe niz tijelo s lijeva na desno, možda mogu zaključiti i kako skreću ulijevo', zaključio je.

Njegovo proučavanje ravnoteže kod dupina, zapravo ima i svoju pravu svrhu. Hullar smatra kako osjetilo dodira može pomoći ljudskim pacijentima s oštećenjem unutrašnjeg uha, jer ako dupinima osjetilo dodira možda pomaže u ravnoteži, možda se sličan mehanizam može koristiti i kod čovjeka.