Ako novo otkriće bude potvrđeno, pronađena lubanja bit će najstariji ostatak homo sapiensa dosad pronađen na europskom kontinentu.
Pročitajte i ovo
Studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National
Academy of Sciences, predstavlja novi prilog raspravi o tome jesu li moderni ljudi doslovno istrijebili svoje neandertalske rođake ili su se prije toga dvije vrste međusobno razmnožavale.
Uzorci DNA uzeti iz kostiju neandertalaca sugeriraju kako nije bilo miješanja, odnosno da geni neandertalaca nisu preživjeli u ljudskom genomu.
Ipak, Erik Trinkaus sa Sveučilišta Washington u St.Louisu ranije je s kolegama analizirao kosti za koje vjeruje da imaju značajke i modernih ljudi i neandertalaca, a sada je pronašao i spornu lubanju.
Lubanja, koja je vjerojatno pripadala tinejdžeru, iz razdoblja od prije 40,000 godina ima mnogo značajki homo sapiensa.
Međutim, ima i spljošteno čelo i velike kutnjake koji su značajka neandertalaca.
'Takve značajke postavljaju važna pitanja o evolucijskoj povijesti modernog čovjeka', tvrdi koautor studije Joao Zilhao s britanskog Sveučilišta Bristol.
'One bi mogle ukazati na miješanje s neandertalskom populacijom dok su se moderni ljudi širili preko euroazijskog kontinenta', dodao je Zilhao.
Vjeruje se da su se moderni ljudi proširili u Europu prije oko 45 do 50 tisuća godina, te su u potpunosti zamijenili stariju neandertalsku populaciju do vremena od prije 30 tisuća godina.
Prema tom podacima najmanje 10 tisuća godina dvije su vrste živjele zajedno.
Neki znanstvenici neandertalce smatraju podvrstom homo sapiensa i zovu je Homo sapiens neandertalis, dok ih drugi smatraju posebnom vrstom, Homo neandertalis.
