Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Najveći planet Sunčevog sustava promijenio je izgled: jedan od dva njegova glavna pojasa oblaka je – potpuno nestao!


'Ovo je veliki događaj', kaže planetolog Glenn Orton iz NASA-e. 'Neprestano pratimo situaciju, ali još uvijek ne znamo što se zarpavo dogodilo'.

Vezani članci Slika nije dostupna FOTO: Saturn je prsten 'odrezao' po pola Slika nije dostupna Pronađen novi planet -prevruć za život

Poznata kao SEB – South Equatorial Belt (Južni ekvatorijalni pojas), pruga smeđih oblaka je dvaput 'šira' i dvadeset puta 'duža' od Zemlje. Gubitak takve ogromne pruge lako je uočljiva i s udaljenosti od polovice Sunčevog sustava.

'Gledan kroz bilo kakav teleskop, pa čak i kroz veliki dalekozor, Jupiter je uvijek bio prepoznatljiv po dva ekvatorijalna pojasa', kaže astronom amater Anthony Wesley iz Australije. 'Sjećam se kad sam kao dijete gledao kroz svoj mali teleskop i nikada nisam mogao pogriješiti. Svatko tko sada okrene svoj teleskop prema Jupiteru vidjet će planet sa samo jednom pojasom – što je vrlo neobični prizor'.

Wesley je veteran u promatranju Jupitera, a proslavio se kad je 2009. Uoči komet koji je udario u plinovitog diva. Poput mnogih drugih astronoma, da pojas blijedi uočio je prošle godine, 'ali sigurno nsiam očekivao da će potpuno nestati', kaže. 'Jupiter nastavlja iznenađivati'.

Orton misli da pojas zapravo nije nestao, nego da se 'krije' ispod više naoblake. 'Moguće je', teoretizira, da su se iznad SEB-a formirali neki 'amonijevi cirusi' koji zaklanjaju pogled'.
Na Zemlji bijele oblake ciruse tvore kristali leda. Na Jupiteru ista vrsta oblaka može nastati od amonijaka, a ne od vode.

Što je moglo pokrenuti toliku količinu 'amonijevih cirusa'? Orton pretpostavlja da je promjena u globalnom uzorku vjetrova mogla dovesti materijal boga amonijakom do čiste, hladne zone iznad SEB-a, što je 'pripremilo teren' za nastanak ledenih oblaka na velikim visinama.

'Volio bih tamo poslati sondu i provjeriti što se zaista događa', kaže.

Jupiterova atmosfera je zapravo tajanstveno mjesto koje bi samo moglo imai koristi od detaljnijih istraživanja. Nitko ne zna, primjerice, zašto je velika crvena točka crvena – niti zašto na Jupiteru bijesne oluje od nekoliko desetljeća. Čak ne postoji ni teorija koja bi pokušala objasniti zašto su ekvatorijalni pojasi smeđi, niti zašto bi jedan nestao dok drugi još uvijek ostaje kakv je bio. ?Imamo podugačku listu pitanja', kaže Orton.

Nije prvi put
'Jupiterovi ekvatorijalni pojasi izbljeđuju u nepravilnim intervalima, a u novije vrijeme to se dogodilo 1973,-75,, 1989,-90,, 1993,, 2007., i ove godine', kaže John Rogers, direktor Odjela za Jupiter Britanskog astronomskog udruženja. 'Blijeđenje 2007. je prestalo relativno rano, no drugih godina je SEB gotov iščeznuo, kao što je to slučaj i sada'.

No i povratak ekvatorijalnog pojasa bi mogao biti jednako dramatičan.

'Možemo se veseliti spektakularnim olujama i vrtlozima kad počne 'povratak SEB-a'', kaže Rogers. 'Uvijek počinje u jednoj točki, a poremećaj se ubrzo proširi preko čitavog planeta, i najčešće je vrlo spektakularan za amatere koji Jupiter promatraju kroz male ili srednej teleskope. No, nikako ne možemo predvidjeti kada će početi promjena. Prema dosadašnjem iskustvu, to može biti bilo kada u sljedeće dvije godine. Nadamo se da će to biti u sljedećih nekoliko mjeseci kako bi svi imali izvrstan pogled'.

'Promatrat ću ga svaki put kad uhvatim vremena', kaže Wesley. 'Povratak će vjerojatno biti podjednako iznenadan i dramatičan, sa skupinama oluja koje kruže oko planeta. Nadam se da ću biti među prvima koji će uočiti i tu promjenu'.