Studija je potvrdila kako mnogi od prijedloga za geo-inženjering imaju izvedbeni potencijal, no da svjetske vlade to ne bi trebale shvatiti kao rasterećenje u smislu potrebe za smanjenjem emisije ugljika u atmosferu, piše BBC. Konstruktivni prijedlozi variraju od postavljanja golemih ogledala u svemir, koje bi odbijale dio sunčevog zračenja nazad u svemir, do izrade velikih sakupljača CO2 plinova, koji bi čistili zrak koji udišemo.
Pročitajte i ovo
S druge strane, mnogi od prijedloga su jednostavno preriskantni, ističe se u studiji, jer postoje određene nesigurnosti u načinu na koji bi njihovo pokretanje utjecalo na okoliš. Jedan od takvih projekata jest i onaj kojim se predlagalo da se u oceane postavljaju željezni stupovi, na kojima bi se uzgajale alge, čime bi se ozbiljno ugrozio ekosistem podmorja. U studiji se ističe i kako bi svjetske vlade trebale više sredstava ulagati u ostvarenje i istraživanje geo-inženjerskih projekata, s ciljem pronalaska onih koji predstavljaju najmanji rizik za okoliš, a daju maksimalan efekt.
Tri tehnike, ali nula sredstava
Uklanjanje CO2 iz Zemljine atmosfere za autore studije predstavlja dobar pravac kojim bi se trebalo krenuti u borbu protiv klimatskih promjena, jer bi se na taj način Zemljina atmosfera mogla dovesti u predindustrijsko doba. Jedina prepreka, navodi se nadalje u studiji, jest ona financijska, jer su ti projekti trenutno jednostavno preskupi za široku uporabu. Trenutno se razmatraju tri tehnike izvlačenja CO2 iz atmosfere, svaki od kojih je zapravo spor proces, koji bi trajao desetljećima, prije nego bi njihovi rezultati postali osjetni.
Prva tehnika podrazumijeva hvatanje CO2 plina direktno iz zraka, što znanstvenici i preferiraju, jer se njome direktno okreće proces klimatskih promjena unazad. Druga metoda predstavlja pojačane atmosferske utjecaje, kojima bi se inducirala pojačana, inače prirodna, reakcija CO2 plinova sa stijenama i mineralima. Treća i posljednja metoda ograničavanja emisija plinova CO2 u atmosferu predstavlja nove načine korištenja zemljine površine, koji iako bi imali vrlo malu ulogu u poboljšanju klimatskih promjena, ipak bi predstavljali značajan pomak.
