Dovršen laboratorij koji će otkrivati najskrivenije tajne svemira

To je bio posljednji veliki element detektora čestica ATLAS, najvećeg od četiri detektora povezanog s najmoćnijim svjetskim akceleratorom čestica koji će, nada se Europska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN), početi s radom sredinom 2008.

Pročitajte i ovo Epohalni uspjeh LHC-a i fizičara Svijet će '4th of July' 2012. pamtiti po nečem posebnom... Trud se isplatio POGLEDAJTE proces u kojem su fizičari vidjeli 'Božju česticu'

"Taj posljednji komad upotpunjuje divovsku slagalicu", rekao je CERN u izjavi.

Kotač je spušten u 100-metarsko okno i na milimetar precizno spojen s drugim detektorima u CERN-u, vodećem svjetskom centru za istraživanje čestica smještenom u kompleksu koji se nalazi na švicarsko-francuskoj granici.

Detektor ATLAS će mjeriti čestice nazvane muoni a koje bi se trebale proizvesti kolizijama čestica u akceleratoru nazvanom Large Hadron Collider (LHC).

LHC će sudaranjem dva snopa čestica gotovo brzinom svijetla rekonstruirati uvjete koji su nastali neposredno nakon Velikog praska u kojem je, vjeruju mnogi znanstvenici, rođen svemir.

"Dok čestice prolaze kroz magnetsko polje koje proizvode magneti supervodiči, ovaj detektor ih je u stanju pratiti sve do širine ljudske vlasi", rekao je CERN.

Opiti u LHC-u, koji se nalazi u podzemnom tunelu koji ima 27 kilometara trebao bi znanstvenicima omogućiti da naprave veliki skok na putu započetom zakonom gravitacije Isaaca Newtona.

Znanost nije bila u stanju objasniti temeljna pitanja poput onoga kako čestice dobivaju masu. Opit će također istražiti tajanstvenu tamnu materiju svemira i zašto ima više materije od antimaterije.

"Čim se prvi protoni međusobno razbiju tajne našeg svemira će se početi otkrivati", kaže CERN.

Glasnogovornik CERN-a James Gillies je rekao: "Mi znamo oko 4 posto našeg svemira. LHC bi nas mogao naučiti od čega je napravljeno ostalih 94 posto svemira, ono što znastvenici nazivaju tamnom tvari".

Kada LHC počne s radom bit će vjerojatno potrebna godina dana da se počne ukazivati "nova fizika", rekao je. Očekuje se da će korisni znanstveni podaci dolaziti idućih 20 godina.

Oko 10.000 znanstvenika iz cijelog svijeta radilo je na složenom postrojenju otkako je počela njegova gradnja 1994.
Većina, oko 6000, dolazi iz 20 zemalja članica Europske unije iako su Amerikanci najbrojnija pojedinačna nacionalnost (1000) a njih po broju blisko prate Rusi, rekao je Gilles.

Prije no što se pokrene LHC oko 38.000 tona opreme mora biti ohlađeno na minus 271 Celzija kako bi magneti dostigli stanje supervodiča. To se postiže uporabom mnogo tona tekućeg vodika i helija.

"To je zapravo hladnije od vanjskog svemira. To je vrlo veliki zadatak. U osnovi je kao princip rada hladnjaka, samo je to izvanredno velik hladnjak a temperatura je nevjerojatno niska", rekao je Gilles.