U zemljama Europske unije u cestovnim prometnim nesrećama s fatalnim posljedicama godišnje strada 43.000 ljudi. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, obrađenim od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2006. godini broj smrtno stradalih osoba od prometnih nesreća u našoj zemlji iznosi 659 (stopa 14,85/100.000) i predstavlja 35% svih nesretnih slučajeva te godine.
Pročitajte i ovo
Proteklih smo mjeseci putem javnih medija gotovo svakodnevno obasipani vijestima o teškim prometnim nesrećama s naglaskom da su osnovni krivci vozači mlađe životne dobe. Da li je to baš tako?
Prije nekoliko dana u austrijskom dnevnom listu "Kurier" objavljen je članak koji nas je potaknuo na ovo razmišljanje. Opisuje se teška prometna nesreća sa dvije poginule i jednom teškom ozlijeđenom osobom koju je izazvao 78-godišnji vozač.
Činjenica je da je u protekle dvije godine u Austriji na 580.000 stanovnika starijih od 75 godina u cestovnim prometnim nesrećama poginulo 92 ljudi, u odnosu 88 smrtno stradalih na 610.000 stanovnika u dobi od 20-24 godine.
Prema dostupnim podacima za Republiku Hrvatsku od ukupno 56.025 prometnih nesreća tijekom 2005. g., vozači u dobi 65 i više godina prouzročili su 2.358 (4,2%) svih prometnih nesreća, od čega 35 s poginulima i 611 s ozlijeđenima. Udio osoba u dobi 65 i više godina kao vozača koji su prouzročili prometnu nesreću s poginulima tijekom 1996. g. iznosio je 4,7%, a u 2005. g. porastao je na 7,3%.
Kod prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, udio populacije iste životne dobi porastao je s 2,6% tijekom 1996. na 4,2% u 2005. g.
Svjesni smo, a na to upućuje i statistika da su vozači mlađe životne dobi ipak najčešći krivci cestovnih nesreća (brzina, sklonost riziku), međutim životna dob se produljuje, pa je i sve veći udio starijih vozača. Ovim se otvara vrlo osjetljiva rasprava da li se može dopustiti da se zdravstvena sposobnost vozača A i B kategorije od dobivanja vozačke dozvole sa 18 godina ne provjerava sve do 80 godine života?
Austrija, Slovenija, Hrvatska i svega još pet zemalja Europe uvrstili su se u iznimke među razvijenim zemljama jer su se odrekle zdravstvenog nadzora vozačke sposobnosti osoba starije životne dobi. Za Hrvatsku ovo vrijedi od 2004. godine. Potrebno je ipak istaknuti susjednu nam Mađarsku gdje su vozači obvezni već po navršenoj 40. godini života pristupiti zdravstvenom pregledu, radi produljenja valjanosti vozačke dozvole. Naravno, slažemo se da starenje nije bolest. Procesom starenja neminovno dolazi i do promjena zdravstvenih sposobnosti koje mogu utjecati na sigurno upravljanje motornim vozilom. Neke su jednostavne za prepoznati (npr. slabljenje vida, poremećaji motorike), dok druge poput kardiovaskularnih bolesti zahtijevaju medicinski nadzor i odgovarajuće liječenje.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti. Obzirom da ne postoje detaljni statistički podaci o prometnim nesrećama čiji su sudionici osobe starije životne dobi, koje boluju od kardiovaskularnih bolesti vrijedno je citirati članak kolega iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba [4] prema kojemu uvidom u zdravstvene kartone 314 pregledanih vozača starijih od 65 godina, patološke promjena na kardiovaskularnom sustavu nadjene su kod 75% pregledanih.
Dobro je poznato da iznad 60 godine života preko 60% osoba imaju povišene vrijednosti tlaka koje zahtijevaju odgovarajuće liječenje i kontrole. Prilikom vožnje nerijetko smo izloženi stresnim situacijama koje mogu rezultirati značajnim skokovima tlaka i potaknuti poremećaje srčanog ritma, provocirati anginozne tegobe sve do srčanog infarkta i moždanog udara. Namjera ovog osvrta nije bila nikako da ograniči slobodu i nezavisnost starijih osoba u upravljanju motornim vozilom.
Starijim ljudima je automobil često neophodan, ali nužno je da u prometu ne predstavljaju opasnost za sebe i druge. Konačno, jedna naizgled smiješna opaska iz već prije spomenutog "Kuriera", ako u prometu zamijetite starijeg vozača sa šeširom ili kapom na glavi bježite od njega. Poznato je da "pokrivalo" na glavi obično ne nosimo kod kuće, a niti u automobilu gdje bi se trebali također osjećati kao kod kuće.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
