Posljedice za organizam: 'Noć bez spavanja dovodi vas u stanje pripitosti'

Kako nije zdravo previše spavati, tako organizmu šteti i uskraćivanje prijeko potrebnog odmora. Predugo stanje budnosti može se usporediti sa stanjem pripitosti. 'Probdjevena noć bez imalo nadoknade spavanja idući dan, odnosno 24-satna deprivacija spavanja ima za posljedicu mentalno funkcioniranje koje odgovara pripitom stanju (cc 0.8 promila alkohola u krvi)', rekao je Vlado Jukić sa psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu.

Većini odraslih potrebno je sedam do osam sati spavanja svake noći, a idealno razdoblje za to je od 22 do 8 sati ujutro. Međutim, kako svako pravilo ima iznimku, tako je nekim ljudima potrebno manje, a drugima više sna. Neki će se zadovoljiti sa šest sati odmora, dok će drugima biti potrebno i devet sati.

Pročitajte i ovo Kad sunce utone, breza klone Znanstvena studija: Po prvi put pronađen dokaz da drveće spava San je bitan Manjak sna mogao bi imati kobne posljedice!

>> Otkrijte koja hrana pomaže da zaspete!

'Spavanje izvan navedenog razdoblja 22:00-08:00 za odrasle nije optimalno, znači ne postiže se optimalna struktura spavanja što će reći da omjeri pojedinih faza dubokog spavanja, površnog spavanja i REM-a nisu povoljni. Kraće noćno spavanje od potrebnog može se kvalitetno nadoknaditi preko dana jedino u razdoblju 14.00-16.00. Ovakva raspodjela kvalitetnog spavanja po noći određena je biološkim ritmom što ga kontrolira biološki sat koji se nalazi u čeonom dijelu mozga', kaže Jukić.

Što kada ne spavamo dovoljno?

Ako si uskraćujemo san imamo, kažu stručnjaci, slabije mentalne i motoričke sposobnosti pa nakon značajno skraćenog spavanja prethodne noći za više od dva sata slabi sposobnost analitičkog mišljenja, ali uz lažni osjećaj potpune kompetentnosti. Tada se precjenjuju sposobnosti, a smanjuje kritičnost. Moguća je, kažu, i neuravnoteženost kao kod lakše alkoholiziranosti. Osim toga, nije isključeno ni nastajanje praznina u sjećanju.

'Dugoročna neispavanost dovodi do tzv. duga spavanja kod zbrajanja primjerice za jedan sat skraćenog spavanja nekoliko noći u nizu. To dovodi do zamjetnog slabljenja kognitivnih sposobnosti uz osjećaj dekoncentracije i oslabljenog pamćenja što i jest realno', kaže Jukić.

Ako ne spavamo 24 i više sati:

- regularne tjelesne funkcije su desinkronizirane,

- izostaje optimalna pravilnost izlučivanja tekućine pa je povremeno atipično pojačana potreba mokrenja, ali i pražnjenja crijeva,

- javlja se kratkotrajno i ne očekivano slabljenje mišićnog tonusa, ili slabija koordinacija pokreta,

- osjećaj gladi događa se izvan uobičajenih termina,

- unos hrane je uvećan jer se teže postiže osjećaj sitosti,

- može se dogoditi dnevni porast tjelesne temperature (do 37.0 stupnjeva) što je fiziološki u večernjim satima, pa se javi atipični dnevni osjećaj zimnice, umora ili slabosti.

Brojni su razlozi zašto ponekad ne spavamo onoliko koliko bi trebali. Obaveze, brige, poremećaj u spavanju... Mnogi se žale da im je teže zaspati u vrijeme punog Mjeseca. 'Znanstvene spoznaje o toj tvrdnji su sporne i nije sasvim jasno kako bi Mjesec djelovao na ljude', rekao je Drago Plečko. No, u mističnim tradicijama ima mnogo materijala za te tvrdnje. Čak neki kažu da Mjesec djeluje pogubno na ljudsku psihu i kažu da engleska riječ 'lunatic' (luđak) dolazi od riječi Luna, a to je ime za Mjesec.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook