Kako nije zdravo previše spavati, tako organizmu šteti i uskraćivanje prijeko potrebnog odmora. Predugo stanje budnosti može se usporediti sa stanjem pripitosti. 'Probdjevena noć bez imalo nadoknade spavanja idući dan, odnosno 24-satna deprivacija spavanja ima za posljedicu mentalno funkcioniranje koje odgovara pripitom stanju (cc 0.8 promila alkohola u krvi)', rekao je Vlado Jukić sa psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu.
Većini odraslih potrebno je sedam do osam sati spavanja svake noći, a idealno razdoblje za to je od 22 do 8 sati ujutro. Međutim, kako svako pravilo ima iznimku, tako je nekim ljudima potrebno manje, a drugima više sna. Neki će se zadovoljiti sa šest sati odmora, dok će drugima biti potrebno i devet sati.
>> Otkrijte koja hrana pomaže da zaspete!
'Spavanje izvan navedenog razdoblja 22:00-08:00 za odrasle nije optimalno, znači ne postiže se optimalna struktura spavanja što će reći da omjeri pojedinih faza dubokog spavanja, površnog spavanja i REM-a nisu povoljni. Kraće noćno spavanje od potrebnog može se kvalitetno nadoknaditi preko dana jedino u razdoblju 14.00-16.00. Ovakva raspodjela kvalitetnog spavanja po noći određena je biološkim ritmom što ga kontrolira biološki sat koji se nalazi u čeonom dijelu mozga', kaže Jukić.
Što kada ne spavamo dovoljno?
Ako si uskraćujemo san imamo, kažu stručnjaci, slabije mentalne i motoričke sposobnosti pa nakon značajno skraćenog spavanja prethodne noći za više od dva sata slabi sposobnost analitičkog mišljenja, ali uz lažni osjećaj potpune kompetentnosti. Tada se precjenjuju sposobnosti, a smanjuje kritičnost. Moguća je, kažu, i neuravnoteženost kao kod lakše alkoholiziranosti. Osim toga, nije isključeno ni nastajanje praznina u sjećanju.
'Dugoročna neispavanost dovodi do tzv. duga spavanja kod zbrajanja primjerice za jedan sat skraćenog spavanja nekoliko noći u nizu. To dovodi do zamjetnog slabljenja kognitivnih sposobnosti uz osjećaj dekoncentracije i oslabljenog pamćenja što i jest realno', kaže Jukić.
Ako ne spavamo 24 i više sati:
- regularne tjelesne funkcije su desinkronizirane,
- izostaje optimalna pravilnost izlučivanja tekućine pa je povremeno atipično pojačana potreba mokrenja, ali i pražnjenja crijeva,
- javlja se kratkotrajno i ne očekivano slabljenje mišićnog tonusa, ili slabija koordinacija pokreta,
- osjećaj gladi događa se izvan uobičajenih termina,
- unos hrane je uvećan jer se teže postiže osjećaj sitosti,
- može se dogoditi dnevni porast tjelesne temperature (do 37.0 stupnjeva) što je fiziološki u večernjim satima, pa se javi atipični dnevni osjećaj zimnice, umora ili slabosti.
Brojni su razlozi zašto ponekad ne spavamo onoliko koliko bi trebali. Obaveze, brige, poremećaj u spavanju... Mnogi se žale da im je teže zaspati u vrijeme punog Mjeseca. 'Znanstvene spoznaje o toj tvrdnji su sporne i nije sasvim jasno kako bi Mjesec djelovao na ljude', rekao je Drago Plečko. No, u mističnim tradicijama ima mnogo materijala za te tvrdnje. Čak neki kažu da Mjesec djeluje pogubno na ljudsku psihu i kažu da engleska riječ 'lunatic' (luđak) dolazi od riječi Luna, a to je ime za Mjesec.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Stručnjaci upozoravajuTežak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
-
U ŠpanjolskojOtvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
-
sramotan incidentMuškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on
