U popularnoj kulturi često je prisutan mit kako je nezdravo izbjegavati iskazivanje emocija, kaže psiholog Asmir Gračanin.
Skrivanje pojedinih emocija može imati negativne posljedice samo za 'ugodne' osobe, dok kod onih manje ugodnih u takvoj situaciji nije potvrđeno nikakvo dodatno uzbuđenje, rezultati su istraživanja riječkih psihologa objavljeni u britanskom znanstvenom časopisu.
Vezani članci
U Laboratoriju za eksperimentalni psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci provedeno je istraživanje reakcija 130 ispitanika kojima su pokazivane brutalne scene iz jednog igranog filma.
'Zanimalo nas je što se događa s reakcijama tijela kod gledanja takvih scena kod različitih ličnosti u normalim prilikama i nakon što smo ih zamolili da ne pokazuju osjećaje, odnosno da suspregnu negativne emocije', kazao je jedan od autora Asmir Gračanin za Hinu.
VIDEO Policajka histerično plakala dok je primala nagradu!
Radilo se o gledanju brutalne scene iz igranog filma, prilikom koje ljudi ponekad spontano zatvaraju oči ili odmiču pogled, čak i čitavu glavu, i koja je kod gotovo svih ispitanika izazvala vrlo negativne emocije.
Njihovo uzbuđenje, odnosno aktivacija simpatičkog živčanog sustava mjerena je s dvije metode: pomoću elektrodermalne aktivacije ili znojenja dlanova, te vazokonstrikcijom ili naglim sužavanjem žila.
Dosadašnja istraživanja su malobrojna i imala su podijeljene rezultate. Neka su pokazala da ljudi koji skrivaju emocije u prosjeku pokazuju i veće simpatičko uzbuđenje, dok je kod istraživanja takav nalaz izostao. Riječki su znanstvenici pak pretpostavili da do intenzivnijih reakcija tijela dolazi samo kod nekih tipova ličnosti što je potvrdilo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Individual Differences.
Istraživanje u kojem su pored Gračanina sudjelovali Igor Kardum i Jasna Hudek - Knežević, pokazalo je da ugodniji ljudi, oni koji su prema drugima empatičniji i manje agresivni, doživljavaju mnogo veće uzbuđenje kada im je naloženo da ne pokazuju što osjećaju, a kad su se mogli ponašati prirodno takve razlike nije bilo.
Uzbuđenje tokom susprezanja nije ovisilo o drugim osobinama, odnosno nije se pokazalo važnim je li netko više ili manje savjestan, društven ili emocionalno stabilan.
Ovo je prvo istraživanje u svijetu koje je krenulo od pretpostavke da trenutno nepokazivanje emocija ima različitu 'fiziološku cijenu' ili potencijalno 'zdravstvenu posljedicu' ovisno o tome kakva nam je ličnost. Iako su rezultati tek preliminarni, pokazali smo da je moguće da u slučaju nepokazivanja emocija ne vrijede jednaka pravila za sve, već da ugodniji ljudi, kada im se 'zabrani' da pokazuju empatiju, doživljavaju više tjelesnog uzbuđenja, kazao je Gračanin.
On smatra da bi daljnjim istraživanjima trebalo provjeriti što se događa s drugim emocijama poput ljutnje ili radosti.
'Ovakva istraživanja su važna jer njima razbijamo mitove često prisutne u popularnoj kulturi kako je nezdravo izbjegavati iskazivanje emocija. Pokazujemo kako su stvari mnogo složenije i da nema brzopoteznih recepata o tome kako se treba ponašati. Uz to, mi ipak ukazujemo na pojedine osobine i obrasce ponašanja koji su potencijalno nezdravi, a što je najvažnije, gradimo cjelovitu sliku o odnosu psihičkog i tjelesnog funkcioniranja čovjeka, kako bismo jednog dana, nakon mnogo truda, mogli donositi i neke praktične zaključke', kazao je Gračanin.
Journal of Individual Differences je časopis čiji je faktor odjeka (impact factor) veći od 1.8, što znači da ima veliki znanstveni utjecaj i konkurenciju radova. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Pravila objave komentara