Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Iskra munje, zvjezdana prašina ili podvodni vulkan mogli su potaknuti stvaranje prvog života na Zemlji, no, što se dogodilo nakon toga?


Prvi oblici života na Zemlji bili su mogući još prije 3,2 milijarde godina, što je puno ranije od dosadašnjih znanstvenih procjena po kojima je to bilo moguće prije dvije milijarde godina, utvrdili su američki znanstvenici proučavajući duboke sedimentne stijene u Australiji i Africi koje pokazuju da je već tada postojala mogućnost vezanja dušika iz atmosfere što je preduvjet života.

Vezani članci Krpelj, ilustracija Opasni nametnici koji vrebaju iz zelenila: Epidemiologinja otkrila na što treba posebno paziti i koji od njih mogu uzrokovati teške bolesti Lokalni izbori, ilustracija Kako će se glasati u drugom krugu i kome ide konačna pobjeda u četiri velika grada? Dnevnik Nove TV donosi ekskluzivne projekcije

Znanstvenici sa sveučilišta Washington utvrdili su da stijene formirane prije 3, 2 milijarde godina na sjeverozapadu Australije i u Južnoj Africi sadrže kemijske dokaze o tome da su mikroorganizimi vezali dušik.

Iskra munje, zvjezdana prašina ili podvodni vulkan mogli su potaknuti stvaranje prvog života na Zemlji, no, što se dogodilo nakon toga? Život može postojati bez kisika, no bez obilja dušika potrebnog za stvaranje gena, što je ključno za viruse, bakterije i druge organizme, život na mladoj Zemlji bio bi rijedak.

Znanstvenici pred velikim otkrićem: 'To bi potreslo svijet!'

Znanstvenici su pretpostavljali da se značajnije vezanje dušika iz atmosfere, koje je pretpostavka širenja života, dogodilo prije dvije milijarde godina. Novo istraživanje američkih znanstvenika pronašlo je dokaze da su se ti procesi odvijali već prije 3, 2 milijarde godina u mjeri koja je podupirala život većih zajednica mikroorganizama.

'Ljudi su uvijek smatrali da je mlada biosfera bila slabašna na negostoljubivom planetu i tek je vezanjem dušika ona postala robusna i raznolika', kazao je autor istraživanja Roger Buick. 'Naš rad pokazuje da nije bilo manjka dušika na mladoj Zemlji i stoga je mogao poduprijeti relativno veliku i raznoliku biosferu.'

Znanstvenici su proučavali najstarije stijene na Zemlji formirane prije nego je atmosfera počela sadržavati kisik što se dogodilo prije 2,3 do 2,4 milijarde dolara pa stoga čuvaju dokaze o životu na Zemlji prije toga razdoblja.

Pokopana jedna od najvećih znanstvenih teza!

'Mislim da je fascinantno da je taj toliko kompleksni proces toliko star i da funkcionira na isti način već 3,2 milijarde godina', kaže suoatorica istraživanja Stueken.

Ranija istraživanja odredila su kao vrijeme nastanka enzima koji vežu dušik razdoblje prije 1,5 do 2,2 milijarde godina. 'Ovo su snažni dokazi koju tu spoznaju guraju milijardu godina unatrag', kaže Buick.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook