Postoje čitave zajednice ljudi koje se bave kopanjem po kontejnerima i premetanjem tuđeg otpada, u potrazi za hranom, odjećom, eklektronikom i drugim stvarima koje ljudi bacaju jer im više nisu potrebne. No, ako ste odmah pomislili da je riječ o beskućnicima, prosjecima ili klošarima, koji grčevito kopaju po smeću da bi preživjeli, ovdje nije o tome riječ.
Pročitajte i ovo
Spoj je to jedne drugačije vrste "shoppinga" i čak biznisa, od kojeg neki mogu unosno i živjeti. Jedan od takvih je i Matt malone, Amerikanac iz Teksasa, koji iz kopanja po kontejnerima ima pristojne prihode, uz svoj stalan posao stručnjaka za sigurnosne sustave.
Ljudi u smeće bacaju puno više od osobnih informacija
Njegov stalan posao daje mu šesteroznamenkastu zaradu na godišnjoj razini, a on sam procjenjuje da bi, da se bavi puno radno vrijeme kopanjem po kontejnerima, mogao godišnje samo od toga zaraditi oko 320.000 dolara.
U jednom kontejneru malone je pronašao primjerice Kompletan bežični sustav video nadzora u savršeno očuvanom stanju, tržišne vrijednosti preko 500 dolara. U drugima je pronašao čitavu lepezu proizvoda, od kućanskih aparata, do profesionalnog alata, komada namještaja, stolarije, industrijskih strojeva i elektronike.
Kopanjem po kontejnerima počeo se baviti prije 9 godina, kad je kopao po otpadu jednog klijenta, da bi vidio može li ga se hakirati na bilo koji način, odnosno na koje im načine prijeti opasnost od hakiranja. Tad je otkrio da ljudi u smeće bacaju puno više od osobnih informacija.
Pragmatični Australci
U Australiji se praksa kopanja po kontejnerima naziva "freeganism" (friganstvo), no tamo se ne bave toliko tržištem, koliko ekološkim pitanjem reduciranja količine otpada i porukom da ljudi zapravo bacaju ogromne količine hrane koja je u redu i koja odlazi u otpad neiskorištena iz raznoraznih razloga.
Prema podacima lobističke grupe "Do Something!" (Poduzmi nešto!) iz prošle godine, Australci bacaju milijun tona hrane godišnje, koja verijedi oko 8 milijardi dolara.
"Nije to samo otpad iz kontejnera pored supermarketa ili poslovnih prostora, već svako kućanstvo baca toliko hrane da boli glava. Puno stvari koje pronađem su u savršeno dobrom stanju, a ponekad i boljem od namirnica koje kupim u trgovini", kaže za news.com.au samoproglašena kopačica po kontejnerima i studentica iz Australije, Helen.
Tisuće dolara na hrani i potrepštinama uštedjela je i Australka Alex Walker, koja se već dvije godine bavi kopanjem po kontejnerima. Tvrdi kako je uštedjela na stotine dolara u namirnicama zbog toga.
'Rizik je minimalan'
"Ponekad se zapitam hoću li se razboljeti kad pojedem komad bačenog mesa ili sira. No možete si dozvoliti izbirljivost oko toga što želite pa je rizik minimalan", ističe Walker.
Australci godišnje bace oko 20 posto uupne hrane koju kupe u trgovinama, što je ogromna količina otpada, i što znači da svako kućanstvo u prosjeku i samo gledajući hranu, godišnje baci više od 1000 dolara.
Freegani u Australiji ne pomažu samo sebi, već smanjuju i obim bačenog otpada, tako da njihova aktivnost ima i veliku ekološku vrijednost, a oni zapravo pozivaju na osvještenost svih prema činjenici da se, ako ništa drugo, nepotrebno baca previše hrane.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Objavila CarinaEuropom se širi nova varijanta virusa: Kina zabranila dio uvoza iz Hrvatske
-
Važno je znatiJeftino je, ali krije brojne opasnosti, od Brankine kuće ostalo je samo zgarište: Ako se tako grijete, na ovo trebate paziti
-
Podrška od ranih danaRusija natuknula kako su prevezli Asada: "On je siguran i to..."
