Hakeri se godina koriste ransomwareom za napade na državne institucije, velike kompanije, a ponekad i na pojedinačne korisnike, pri čemu je njihov osnovni cilj - zarada. Princip je prilično jednostavan. Iskorištavanjem propusta ili nesmotrenosti zaposlenika/korisnika u računala ubace programe koji najčešće zaključavaju sav sadržaj na njima. Računala postaju neupotrebljiva i više se ne može pristupiti podacima koji su na njima, a podaci završavaju u rukama napadača.
na snazi od utorka
Vlada objavila nove cijene goriva
Problem s opskrbom
FOTO "Nema dizela ni benzina": Neke pumpe već bez goriva, ministar se pravi Englez
u tijeku
Rat na Bliskom istoku
Oglasio se Iran, ponovo demantiraju Trumpa: "To su lažne vijesti"
Pročitajte i ovo
Pripremite se na vrijeme
Što je ransomware i što napraviti ako vas hakeri "zaključaju"?
Koliko su takvi napadi opasni vidjeli smo na nekim primjerima i u Lijepoj Našoj gdje se na udaru kibernetičkih kriminalaca, osim nekoliko privatnih kompanija, našlo i Rebro.
U posljednje vrijeme prijetnje ransomwareom postaju sve kompleksnije i sofisticiranije. Također, iako se uvijek savjetuje napadnutima da ne plaćaju otkupninu za otključavanje podataka jer se time hakeri motiviraju na nove napade, pokazalo se kako organizacije i kompanije danas plaćaju puno veće prosječne cifre u odnosu na prijašnje godine. Dok je prosječna isplata otkupnine u prijašnjim godinama iznosila nešto više od 60 tisuća dolara, ona je prošle godine porasla na više od 2,5 milijuna dolara.
Početkom ove godine ta se cifra dodatno povećala i premašila je čak 3,2 milijuna dolara. Iako su ti podaci bazirani na stvarnim podacima, iz Sophosa kažu kako ne žele sve kompanije objaviti podatke o svojim gubicima, tako da bi stvarne brojke mogle biti još veće.
Zanimljivo je kako postoji razlika, i to osjetna, u sektorima čije su se kompanije i organizacije našle na udaru hakera. Dok tehnološke tvrtke plaćaju najmanju prosječnu otkupninu (330 tisuća dolara), državne agencije i edukacijske ustanove plaćaju najveće cifre - čak 6,6 milijuna dolara.
Za mnoge kompanije, pokazalo je ovo izvješće, i nakon plaćanja otkupnine problemi nisu gotovi jer je pred njima duga i komplicirana procedura povratka podataka i općenito vraćanja poslovanja na staro. Također, procedure oporavka dodatni su trošak tako da su ukupni gubici puno veći te u nekim slučajevima, kako prenose na Tech Spotu, ti troškovi mogu porasti i do tri milijuna dolara.
Pročitajte i ovo
Ne biraju sredstva
“Zastrašujuća promjena” hakerskih napada: Na udaru im je posebna kategorija djece
Kako bi spriječili takve napade i probleme povezane s njima - od blokade poslovanja pa do financijskih problema i stresa koji iz toga proizlazi, sigurnosni stručnjaci savjetuju investiranje u kibernetičku sigurnost i edukaciju zaposlenika.