Većina svjetskih gradova privlači više kiše od ruralnih područja, znanstvenici otkrivaju zašto

Gradovi diljem svijeta utječu na količinu oborina, a mnogi imaju više oborina od okolnih ruralnih područja. Taj učinak oborina u gradu mogao bi imati značajne implikacije na buduće planiranje izgradnje gradova.

tri vijesti o kojima se priča "Ovo je ozbiljna kriza" Energetski stručnjak za Dnevnik Nove TV: "Uskoro možemo očekivati cijene goriva od dva eura" velika analiza rata Trump je otvorio Pandorinu kutiju kaosa: "Najvjerojatniji scenarij je zombi država" SUMNJIVE AKTIVNOSTI Uzbuna u Beču: "Pogledajte što imaju na krovu, usmjeravaju ih na različite ciljeve"

Baš kao što imate urbani toplinski otok, imate i urbani kišni učinak, kaže Dev Niyogi sa Sveučilišta Texas u Austinu.

Pročitajte i ovo Bilo je to jako, jako davno Novi dokazi u pitanje dovode dosadašnje teorije o počecima Zemlje: Stvari baš i nisu bile tako vruće kako se mislilo?

Niyogi i njegov tim analizirali su satelitske podatke od 2001. do 2020. godine, pokrivajući 1056 gradova u različitim klimatskim zonama. Otkrili su da se više od 60 posto tih gradova ponašalo kao "mokri otoci", primajući više oborina od obližnjih ruralnih područja. Neki gradovi, poput Ho Chi Minh Cityja i Sydneyja, imali su preko 100 milimetara dodatne kiše godišnje, dok su drugi, poput Seattlea i Rio de Janeira, bili među najsušnijima.

Njihovo istraživanje,koje je objavljeno u časopisu PNAS, je prvo koje je pokazalo da je urbani utjecaj na količinu oborina globalni fenomen. Moramo gledati na oborine i grad kao na interakciju, ističe Niyogi.

Pročitajte i ovo Niske razine zaliha vode Španjolski poljoprivrednici bore se protiv suše racionalnom potrošnjom vode

Urbana sredina može povećati ili potisnuti oborine kroz nekoliko mehanizama. Toplina koju apsorbiraju beton i zgrade može stvoriti uzlazne struje koje tvore kišne oblake. Strukturna "hrapavost" gradova može usporiti vremenske sustave, produžujući kišu u urbanim područjima. Onečišćenje zraka također može izazvati nastanak oblaka, iako ponekad može ohladiti zrak i smanjiti količinu oborina. Osim toga, urbanim područjima često nedostaje vegetacije, što ograničava isparavanje i vlagu u zraku.

Veličina, stanovništvo i položaj gradova također igraju ulogu. Veći gradovi u tropskim, umjerenim i obalnim regijama pokazali su najveće anomalije, dok su planinski gradovi imali manji utjecaj. S vremenom se razlika u količini oborina između vlažnih otoka i njihove okolice gotovo udvostručila, što Niyogi pripisuje brzoj urbanizaciji i klimatskim promjenama.

Pročitajte i ovo Opasnost za okoliš i zdravlje Zabrinjavajući rezultati istraživanja oblaka: Znanstvenici upozoravaju na opasnost plastičnih kiša

Urbanisti bi s vremenom mogli razmotriti sve te učinke kako bi ublažili poplave ili povećali količinu oborina u sušnijim područjima.

Izvor: New Scientist