Ultra-prerađena hrana povećava rizik od smrti kod oboljelih od raka za 60 posto

Ljudi oboljeli od raka koji konzumiraju mnogo ultra-prerađene hrane mogli bi imati gotovo 60 posto veće izglede da umru od svoje bolesti, sugerira novo istraživanje.

tri vijesti o kojima se priča Kod odmorišta Sitno Užas na A1: Automobil naletio na pješakinju - poginula je! IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA! Može se dobiti i 720 eura. Evo tko ima pravo na dodatak i kako se prijaviti Magnitude 4,1 Snažan potres probudio Talijane, odgođena nastava: "Sve se treslo! Predmeti su padali, krevet se micao"

Oni s najvećim unosom imali su daleko veću vjerojatnost da će umrijeti ranije od onih koji su je konzumirali najmanje, otkrili su istraživači u Italiji.

Ultra-prerađena hrana povezuje se s lošim zdravljem, uključujući povećani rizik od pretilosti, srčanih bolesti, raka i rane smrti.

Primjeri ultra-prerađene hrane uključuju sladoled, prerađeno meso, čips, masovno proizveden kruh, neke žitarice za doručak, keksi, mnoga gotova jela i gazirana pića.

Ultra-prerađena hrana često sadrži visoke razine zasićenih masti, soli, šećera i aditiva, što prema stručnjacima ostavlja manje mjesta u prehrani ljudi za hranjivije namirnice.

Također obično uključuju aditive i sastojke koji se ne koriste kada ljudi kuhaju sami, poput konzervansa, emulgatora te umjetnih boja i aroma.

Novo istraživanje objavljeno je u časopisu Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention, glasilu Američke udruge za istraživanje raka.

Istraživači su od 2005. do 2022. pratili 24.325 ljudi koji su na početku studije imali 35 ili više godina i živjeli u južnoj talijanskoj regiji Molise.

Unutar te skupine, 802 ljudi koji su preživjeli rak (476 žena i 326 muškaraca) ispunili su detaljne upitnike o svojoj prehrani na početku istraživanja.

Stručnjaci su potom izračunali unos ultra-prerađene hrane i pića prema težini konzumiranoj svakog dana, a promatrali su i kalorije.

Ljudi su zatim podijeljeni u tri skupine na temelju težinskog omjera količine ultra-prerađene hrane koju su konzumirali, pri čemu su istraživači također uzeli u obzir faktore kao što su pušenje, indeks tjelesne mase, tjelovježba, povijest bolesti, vrsta raka i ukupna kvaliteta prehrane.

Studija je otkrila da je tijekom prosječnog razdoblja praćenja od 14,6 godina zabilježen 281 smrtni slučaj među 802 osobe koje su preživjele rak.

Oni u trećini s najvećim unosom ultra-prerađene hrane imali su 48 posto višu stopu smrtnosti od bilo kojeg uzroka i 59 posto višu stopu smrtnosti od raka u usporedbi s onima u najnižoj trećini.

Veći kalorijski udio ultra-prerađene hrane pokazao je slične rezultate za smrtnost od raka, ali ne i za druge uzroke.

Tvari uključene u industrijsku preradu hrane mogu ometati metaboličke procese, poremetiti crijevnu mikrobiotu i potaknuti upalu. Kao rezultat toga, čak i kada ultra-prerađena hrana na papiru ima sličan kalorijski sadržaj i nutritivni sastav u usporedbi s minimalno prerađenom ili 'prirodnom' hranom, ona bi i dalje mogla imati štetniji učinak na tijelo, rekla je Marialaura Bonaccio iz Odjela za epidemiologiju i prevenciju pri institutu IRCCS Neuromed u Italiji.

Bonaccio i kolege također su promatrali načine na koje prerada u ultra-prerađenoj hrani može utjecati na tijelo, uključujući ispitivanje upalnih, metaboličkih i kardiovaskularnih biomarkera kod ljudi u studiji.

Ovi rezultati sugeriraju da pojačana upala i povišen broj otkucaja srca u mirovanju mogu djelomično objasniti poveznicu između veće konzumacije ultra-prerađene hrane i povećane smrtnosti te pomoći u razjašnjavanju toga kako sama prerada hrane može pridonijeti lošijim ishodima među onima koji su preživjeli rak, rekla je. 

Tim je također ispitao podatke za sedam specifičnih skupina ultra-prerađene hrane kao što su pića zaslađena šećerom, umjetna sladila i žestoka pića; prerađeno meso te slane grickalice i slana jela. Neke skupine hrane bile su povezane s višom smrtnošću, a druge nisu pokazale jasan obrazac.

Glavna poruka za javnost je da je ukupna konzumacija ultra-prerađene hrane daleko važnija od bilo koje pojedinačne stavke. Fokusiranje na prehranu kao cjelinu i smanjenje ultra-prerađene hrane općenito te usmjeravanje konzumacije prema svježim, minimalno prerađenim, domaćim namirnicama najsmisleniji je i najkorisniji pristup zdravlju. Praktičan način da se to učini je provjera etiketa: hrana s više od pet sastojaka, ili čak samo jednim prehrambenim aditivom, vjerojatno je ultra-prerađena, zaključila je Bonaccio.