Istraživanje pokazalo zašto ljude neke informacije zanimaju i pokušavaju ih zapamtiti, dok druge ignoriraju

Danas smo bombardirani nevjerojatnom količinom informacija koje pristižu s različitih izvora - brojnih portala i društvenih mreža, a pristupamo im putem mobilnih uređaja, tableta i računala ili ih upijamo putem TV-a ili radija. No na koji god način da konzumiramo sadržaj, imamo tendenciju neke informacije zadržati i vjerovati im, a druge jednostavno ignoriramo.

Pročitajte i ovo TOKSIKOLOŠKO ISTRAŽIVANJE Slušalice koje nosimo prepune su otrovnih kemikalija: Niste sigurni čak i ako koristite najskuplje brendove Pitanje za raspravu Hoće li Hrvatska uvesti zabranu koju mnogi priželjkuju? "Potrebni su mozak, kičma i srce - hrvatski političari to nemaju"

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska izdala upozorenje: "Počinje veliki val napada..." Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" Javni natječaj U centru Zagreba niče najmodernija tržnica: Tomašević predstavio novi, moderni koncept

Pročitajte i ovo Kako će to utjecati na inteligenciju? Studija otkrila zabrinjavajuće podatke: Ljudski se mozak - smanjuje

Razloge takvom ponašanju, odnosno reakcijama na sadržaj kojem smo izloženi, pokušali su objasniti znanstvenici u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u Nature Communicationsu. Za potrebe istraživanja, znanstvenici su proveli pet eksperimenata nad više od 500 ispitanika te su rezultati pokazali da većina njih spada u neku od tri kategorija.

Prva takva kategorija odnosi se na osobe koje će donijeti odluku hoće li naučiti nove informacije o određenim temama na temelju toga koliko već razmišljaju o sličnim temama. Takve su osobe u ovom istraživanju nazvane “misliocima”, dok su osobe iz druge kategorije nazvne “utilitaristima”. Oni odlučuju o stvarima koje će učiti ili na njih obratiti pozornost na temelju toga koliko misle da će im se ta informacija na kraju pokazati korisnom, dok su treća kategorija osoba oni koji donose odluke na temelju toga kako bi nove informacije mogle utjecati na njihove osjećaje (osjećajna kategorija).

Jedna od koautorica ove studije, Tali Sharot, naglasila je kako su informacije kojima se ljudi odluče izložiti važne za njihovo zdravlje, financijsku stabilnost i veze. Ona je i objasnila eksperimente koje su radili.

U jednom takvom eksperimentu upitali su ljudi koliko žele znati o određenim informacijama vezanim uz genetsko zdravlje - npr. imaju li rizične gene za Alzheimerovu bolest. U drugom upitali su ih koliko žele naučiti o specifičnim financijskim informacijama, dok su u trećem eksperimentu ispitanici morali odgovoriti koliko ih zanima kako ih doživljavaju drugi ljudi, odnosno smatraju li članovi njihove obitelji i prijatelji da su oni zanimljiviji, pametni, lijeni, dosadni itd.

Pročitajte i ovo Je li moguće spajanje čovjeka i računala? Hrvati na tragu istraživanja u koja ulaže i Elon Musk: Vrhunski znanstvenici u Zagrebu raspravljaju o budućnosti neuroelektronike

Nakon toga ispitanici su trebali ocijeniti hipotetske informacije iz istraživanja bazirane na tri ranije spomenuta faktora (mislioci, utilitaristi i osjećaji) te se, u odnosu na sve ostale testirane modele, upravo ovaj model s tri faktora pokazao najboljim načinom s kojim se može objasniti jesu li neke informacije ljudima zanimljive ili nisu, tj. smatraju li da ih trebaju dalje proučavati i pamtiti ili će ih jednostavno ignorirati. Zanimljivo je kako su znanstvenici isti eksperiment proveli nekoliko puta tijekom više mjeseci s dijelom kontrolne grupe te se pokazalo da je za većinu njih donošenje odluka bazirano na istom faktoru - bilo da je riječ o tome da su mislioci, utilitaristi ili da pripadaju osjećajnoj kategoriji.

Izvor: IFL Scinece