Prosječan mozak odrasle osobe teži između 1300 i 1400 grama i dugačak je oko 15 centimetara. No, nije uvijek bilo tako.
Pročitajte i ovo
Studija objavljena u časopisu Brain, Behavior and Evolution, ističe kako se u posljednjih 50 tisuća godina veličina ljudskog mozga smanjila. I to značajno.
Kako u studiji ističe znanstvenik iz Prirodoslovnog muzeja u Los Angelesu, J. M. Stibel, veličina ljudskog mozga smanjila se za više od pet posto kod modernih ljudi, u odnosu na naše pretke.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Promjene u veličini tijela, čini se da objašnjavaju posljednje promjene u veličini mozga. Uz iznimku modernih uzoraka, encefalizacijske razine ostale su prilično stabilne u posljednjih 50 tisuća godina. Iako je moderni uzorak mozga pokazao relativno nisku razinu encefalizacije, povećanje BMI (body mass index, op. a.), čini se odgovornim za promjenu u veličini, objašnjava Stibel te dodaje kako rezultati njegovog istraživanja sugeriraju da je relativno nedavno smanjenje veličine mozga, odgovor na promjene u fiziologiji, pogotovo u odnosu mase tijela i veličine glave.
No, dodaje i kako postoje snažni dokazi o povezanosti između veličine mozga i kognitivnih funkcija kod čovjeka.
Nedostatak strukturnih promjena koje su mozak učinile učinkovitim i značajno smanjenje u velilčini mozga, mogli bi dovesti do smanjenja kognitivnih funkcija, upozorava autor.
Problem je, ističe Stibel, što podaci iz drugih studija pokazuju da su se, uz evolucionalno smanjenje veličine mozga, smanjivale i kognitivne sposobnosti. Naime, brojne su studije pokazale kako se, tijekom 20. stoljeća, u industrijski razvijenim zemljama, povećavao prosječan kvocjent inteligencije stanovništva. To se objašnjavalo boljim uvjetima života, obrazovanjem, razvojem tehnologije i okolišnim uvjetima. No, podaci posljednjih 30 godina baš i nisu ohrabrujući. U najrazvijenijim zemljama svijeta bilježi se pad razine kvocjenta inteligencije, za što znanstvenici ne mogu u potpunosti pronaći objašnjenje.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Nije jasno mogu li fizičke promjene mozga ili genetske predispozicije u konačnici dovesti do negativnog utjecaja na kognitivne sposobnosti čovjeka, napominje Stibel na kraju dodavši kako bi trebalo dodatno provjeriti kretanje kvocjenta inteligencije i u budućnosti.
Izvor: Krager
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
