Studija otkrila zabrinjavajuće podatke: Ljudski se mozak - smanjuje

Prosječan mozak odrasle osobe teži između 1300 i 1400 grama i dugačak je oko 15 centimetara. No, nije uvijek bilo tako.

tri vijesti o kojima se priča Problem s opskrbom FOTO "Nema dizela ni benzina": Neke pumpe već bez goriva, ministar se pravi Englez u tijeku Rat na Bliskom istoku Amerikanci odredili datum kraja rata s Iranom? Izraelci pokrenuli napade na Bejrut, eksplozije odjekuju i u Teheranu Na jugu Kolumbije VIDEO Strašna nesreća: Srušio se vojni zrakoplov, najmanje osam poginulih, a 14 ih je kritično

Studija objavljena u časopisu Brain, Behavior and Evolution, ističe kako se u posljednjih 50 tisuća godina veličina ljudskog mozga smanjila. I to značajno.

Kako u studiji ističe znanstvenik iz Prirodoslovnog muzeja u Los Angelesu, J. M. Stibel, veličina ljudskog mozga smanjila se za više od pet posto kod modernih ljudi, u odnosu na naše pretke.

Pročitajte i ovo Nova studija otkrila COVID-19 može oštetiti kognitivnu funkciju mozga, znanstvenici se nadaju da šteta nije nepovratna

Pročitajte i ovo Zajednički proteini Muški mozak ima puno zajedničkog s testisima

Promjene u veličini tijela, čini se da objašnjavaju posljednje promjene u veličini mozga. Uz iznimku modernih uzoraka, encefalizacijske razine ostale su prilično stabilne u posljednjih 50 tisuća godina. Iako je moderni uzorak mozga pokazao relativno nisku razinu encefalizacije, povećanje BMI (body mass index, op. a.), čini se odgovornim za promjenu u veličini, objašnjava Stibel te dodaje kako rezultati njegovog istraživanja sugeriraju da je relativno nedavno smanjenje veličine mozga, odgovor na promjene u fiziologiji, pogotovo u odnosu mase tijela i veličine glave.

No, dodaje i kako postoje snažni dokazi o povezanosti između veličine mozga i kognitivnih funkcija kod čovjeka.

Nedostatak strukturnih promjena koje su mozak učinile učinkovitim i značajno smanjenje u velilčini mozga, mogli bi dovesti do smanjenja kognitivnih funkcija, upozorava autor.

Problem je, ističe Stibel, što podaci iz drugih studija pokazuju da su se, uz evolucionalno smanjenje veličine mozga, smanjivale i kognitivne sposobnosti. Naime, brojne su studije pokazale kako se, tijekom 20. stoljeća, u industrijski razvijenim zemljama, povećavao prosječan kvocjent inteligencije stanovništva. To se objašnjavalo boljim uvjetima života, obrazovanjem, razvojem tehnologije i okolišnim uvjetima. No, podaci posljednjih 30 godina baš i nisu ohrabrujući. U najrazvijenijim zemljama svijeta bilježi se pad razine kvocjenta inteligencije, za što znanstvenici ne mogu u potpunosti pronaći objašnjenje. 

Pročitajte i ovo Uspješna suradnja U Rijeci prvi put ugrađen pacemaker za mozak: "Iznimno sam ponosan na ovaj stručni uspjeh"

Pročitajte i ovo Samo 1,5 milijuna godina Mozak modernog čovjeka mlađi je nego što se mislilo?

Nije jasno mogu li fizičke promjene mozga ili genetske predispozicije u konačnici dovesti do negativnog utjecaja na kognitivne sposobnosti čovjeka, napominje Stibel na kraju dodavši kako bi trebalo dodatno provjeriti kretanje kvocjenta inteligencije i u budućnosti. 

Izvor: Krager