Gotovo cijela Europa udiše zagađeni zrak u kojem se nalaze visoke razine mikročestica, koje mogu biti opasne po zdravlje. To je ukratko zaključak velikog istraživanja koje je proveo britanski The Guardian.
Analizirajući podatke sakupljane najnovijom tehnologijom, otkrili su da gotovo 98 posto stanovnika Europe živi u područjima sa sitnim česticama u zraku, čija razina premašuje preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Gotovo dvije trećine Europljana živi u područjima u kojima je razina mikročestica više nego dvostruko veća od preporučene.
Pročitajte i ovo
Prema The Guardianovom istraživanju, najgora je situacija u Makedoniji gdje gotovo dvije trećine stanovništva živi u područjima u kojima je razina mikročestica četiri puta viša od preporučene. Situacija je još gora u glavnom gradu Skopju, u kojem je razina mikročestica šest puta već od preporučene.
Općenito gledano, situacija u istočnoj Europi gora je nego u Zapadnoj. Iznimka je jedino Italija, gdje je situacija najgora u dolini rijeke Po i susjednim područjima, što je direktna posljedica industrije na sjeveru Italije.
Koliko je situacija ozbiljna, najbolje pokazuje interaktivna karta koju su napravili, a na kojoj se jasno vidi koja su područja najugroženija. Pogledamo li na karti Hrvatsku, jasno se vidi da je kontinentalni dio, poglavito urbani dio oko Zagreba, Siska, Gradiške, Slavonskog Broda, Osijeka i Vinkovaca posebno problematičan. Situacija na Jadranu nešto je bolja, ali ni tamo se ne udiše potpuno čisti zrak. Naime, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnja koncentracija čestica PM2.5 ne bi trebala premašivati 5 mikrograma po kubnom metru. No, na području kontinentalne Hrvatske, ta je brojka 10 i više, a na samom istoku, oko Osijeka i Iloka, ta brojka doseže i 20.
Ovo je ozbiljna javnozdravstvena kriza, rekao je Roel Vermeulen, profesor ekološke epidemiologije na Sveučilištu u Utrechtu koji je vodio tim istraživača diljem kontinenta koji su prikupili podatke. Ono što sasvim jasno vidimo je da gotovo svi u Europi udišu nezdrav zrak.
Iako su podaci za Hrvatsku zabrinjavajući, podaci za Srbiju i istočnije zemlje još su gori. Tamo više od polovine stanovništva živi s četiri puta većim razinama PM2,5 no što je preporučeno.
S druge strane, na sjeveru Europe, u Švedskoj, zrak je puno čišći. Tamo ne postoji područje u kojem PM2,5 doseže više od dvaput vrijednosti WHO-a, a neka područja u sjevernoj Škotskoj među rijetkima su diljem Europe koja su ispod te vrijednosti.
Pročitajte i ovo
S obzirom na to da stručnjaci procjenjuju kako je udisanje zagađenog zraka odgovorno za oko 400 tisuća smrti godišnje u svijetu, ovi podaci zvono su na uzbunu.
Stručnjaci upozoravaju kako je potrebno hitno poduzeti određene mjere, kako bi se smanjilo zagađenje, a time i poboljšalo zdravlje Europljana. Naime, istraživanja su potvrdila kako izloženost zagađenom zraku utječe na zdravlje gotovo svih organa u tijelu i povezano je s brojnim bolestima - od bolesti srca i pluća do raka i dijabetesa, ali i depresije i mentalnih bolesti.
Istraživanja su pokazala i kako je veća vjerojatnost da će siromašnije zajednice živjeti u područjima s onečišćenijim zrakom.
Barbara Hoffmann, profesorica epidemiologije okoliša na Sveučilištu u Düsseldorfu, rekla je da je zagađenje zraka pitanje "nepravde za okoliš".
Zemlje koje su najviše pogođene također su zemlje s najnižim prosječnim prihodom, uz nekoliko značajnih iznimaka – to ilustrira stupanj ekološke nepravde s kojom se susrećemo u EU. Čišćenje zraka posebno u istočnoj Europi je hitno potrebno kako bi se pružile jednake mogućnosti za zdrav život diljem Europe, ističe Hoffmann.
Pročitajte i ovo
Neka mjesta i gradovi diljem Europe, poput Londona i Milana, poduzimaju korake u borbi protiv onečišćenja zraka - od uvođenja zona s ultraniskim emisijama do programa za smanjenje prometa te inicijativa za pješačenje i vožnju biciklom.
Da se stvari ipak mijenjaju na bolje, pokazuje informacija da je Europska unija prošlog tjedna izglasala prihvaćanje smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o razinama PM2,5 do 2035. godine. Prema tom prijedlogu (jer još mora proći cijeli proces da postane zakon), zakonski bi dopuštena razina godišnje koncentracije PM2,5 bila postavljena na 5 mikrograma po metru kubnom. Za usporedbu, trenutno ona iznosi 25 mikrograma.
Kako će to Europa natjerati zemlje članice (a onda i one koje nisu članice) da pročiste svoj zrak, još nije poznato. No, stručnjaci pozdravljaju donošenje takve odluke i nazvaju ga - korak u pravom smjeru.
