Saturnov mjesec Enceladus, za koji se dugo sumnjalo da skriva veliki podzemni ocean, otkrio je novu razinu intrige oko sebe. Znanstvenici koji su analizirali podatke svemirske letjelice Cassini otkrili su složene organske molekule u ledenim zrncima koja su izbačena ispod ledene kore. Riječ je o otkriću koje dodatno potvrđuje Enceladus kao jedno od ključnih mjesta za astrobiološka istraživanja.
Godine 2005. Cassini je otkrio gejzire koji izbijaju iz pukotina blizu južnog pola Enceladusa. Ti mlazovi opskrbljuju Saturnov blijedi E prsten (Saturnovi prstenovi dobili su naziv po abecedi) mikroskopskim ledenim zrncima.
Cassini je stalno detektirao uzorke s Enceladusa dok je prolazio kroz Saturnov E prsten. Već smo pronašli mnoge organske molekule u tim ledenim zrncima, uključujući prekursore za aminokiseline, rekao je u objavi na stranicama Europske svemirske agencije (ESA) Nozairu Khawaja, glavni autor istraživanja vezanog za navedeno otkriće, objavljenog u časopisu Nature Astronomy.
Jedan instrument na Cassiniju bio je ključan
Ipak, zrnca u prstenu mogu biti stara stoljećima i izmijenjena zračenjem. Zato su se znanstvenici okrenuli svježijim uzorcima iz Cassinijevog preleta 2008. godine, kada su čestice, izbačene svega nekoliko minuta ranije, udarile u Cassinijev instrument Cosmic Dust Analyzer (CDA) brzinom od 18 km/s.
Ledena zrnca sadrže ne samo smrznutu vodu, nego i druge molekule, uključujući organske. Pri manjim brzinama udara led se raspada, a signal klastera molekula vode može prikriti signal određenih organskih molekula. Ali kada ledena zrnca udare u CDA velikom brzinom, molekule vode se ne grupiraju i imamo priliku vidjeti te ranije skrivene signale, pojašnjava Khawaja.
Analizom tih podataka autori studije su pronašli ne samo poznate spojeve, već i nove fragmente poput alifatskih i (hetero)cikličkih estera/alkena, etera/etil, te vjerojatne dušikove i kisikove spojeve.
Vjerojatnost nastanjivosti?
Postoji puno mogućih puteva od organskih molekula koje smo pronašli u Cassinijevim podacima do potencijalno biološki relevantnih spojeva, što povećava vjerojatnost da je mjesec nastanjiv, kaže Khawaja.
Te molekule koje smo pronašli u svježe izbačenom materijalu dokazuju da složene organske molekule koje je Cassini detektirao u Saturnovom E prstenu nisu samo produkt dugotrajnog izlaganja svemiru, već su lako dostupne u oceanu Enceladusa, dodaje pak koautor istraživanja Frank Postberg.
Fantastično je vidjeti nova otkrića iz Cassinijevih podataka gotovo dva desetljeća nakon što su prikupljeni. To zaista pokazuje dugoročni utjecaj naših svemirskih misija, nadovezao se Nicolas Altobelli iz ESA-inog Projekta Cassini.
Idući korak - slijetanje na Enceladus
Europski znanstvenici već razrađuju koncepte misije koja bi orbitirala i sletjela na Enceladus. Čak i ako ne bismo pronašli život na Enceladusu, to bi bilo veliko otkriće, jer otvara ozbiljna pitanja zašto život nije prisutan u takvom okruženju kada postoje pravi uvjeti, kaže na kraju Khawaja.
