Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka, još je 2014. godine započeo radove na Koolau Ranchu, ogromnom imanju na havajskom otoku Kauai koje se prostire na više od 560 hektara.
Prema pisanju Wired magazina, projekt uključuje podzemno sklonište s vlastitim zalihama hrane i energije, a svi koji su sudjelovali u izgradnji – od stolara do električara – morali su potpisati stroge ugovore o tajnosti. Imanje je od pogleda javnosti zaklonjeno šest metara visokim zidom.
Kada su ga prošle godine pitali gradi li bunker za smak svijeta, Zuckerberg je kratko odgovorio: "Ne. Podzemni prostor od oko 460 kvadratnih metara", objasnio je, "samo je poput malog skloništa, zapravo – podruma".
No ta izjava nije zaustavila nagađanja. Jednako se spekulira i o njegovoj odluci da u kalifornijskom Palo Altu kupi 11 kuća i ispod njih navodno sagradi još jedan podzemni kompleks.
Iako u građevinskim dozvolama piše "podrum", susjedi ga nazivaju drukčije – "bunkerom" ili, u šali, "špiljom milijardera Batmana".
Bunkeri Silicijske doline
Zuckerberg nije jedini koji se, čini se, priprema na najgore. Pojedini tehnološki magnati posljednjih godina kupovali su zemljišta s podzemnim prostorima, idealnima za pretvaranje u luksuzna skloništa vrijedna milijune dolara.
Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna, otvoreno je govorio o "apokaliptičnom osiguranju", tvrdeći da ga posjeduje oko polovica superbogatih – mnogi upravo u Novom Zelandu, koji se spominje kao sigurna luka u slučaju globalne katastrofe.
Pa, pripremaju li se doista za rat, klimatski kolaps ili neku drugu prijetnju koju ostatak svijeta još ne vidi?
Napredak umjetne inteligencije (AI) samo je pojačao te strahove. Brzina njezina razvoja šokirala je čak i one koji je stvaraju.
Ilya Sutskever, znanstvenik i suosnivač OpenAI-ja, prema knjizi novinarke Karen Hao, postao je 2023. sve uvjereniji da se čovječanstvo nalazi na rubu stvaranja umjetne opće inteligencije (AGI) – trenutka kada će strojevi dosegnuti ljudsku razinu razmišljanja.
Na jednom sastanku navodno je predložio kolegama da iskopaju sklonište za vodeće znanstvenike tvrtke prije nego što ta tehnologija bude puštena u svijet. "Definitivno ćemo izgraditi bunker prije nego što objavimo AGI", rekao je, iako nije bilo jasno koga je sve uključivao u to "mi".
Ta izjava otkriva paradoks – mnogi znanstvenici i poduzetnici koji predvode razvoj umjetne inteligencije istodobno se boje onoga što bi ona mogla postati.
Direktor OpenAI-ja Sam Altman izjavio je u prosincu 2024. kako će AGI stići prije nego što većina ljudi misli. Osnivač DeepMinda Sir Demis Hassabis predviđa razdoblje od pet do deset godina, dok Dario Amodei iz tvrtke Anthropic smatra da bi moćan AI mogao biti stvarnost već do 2026. godine.
Dok neki upozoravaju na oprez, drugi u Silicijskoj dolini o AGI-ju govore kao o prvom koraku prema ASI-ju – umjetnoj superinteligenciji koja bi nadmašila ljudske sposobnosti. Još je 1958. mađarsko-američki matematičar John von Neumann predvidio singularnost – trenutak kada će računalna inteligencija nadmašiti ljudsku.
U knjizi "Genesis" iz 2024. Eric Schmidt, Craig Mundie i Henry Kissinger opisuju budućnost u kojoj će tehnologija postati toliko moćna i učinkovita da će joj čovječanstvo prepustiti upravljanje svijetom.
Elon Musk tvrdi da bi superinteligentna umjetna inteligencija mogla otvoriti eru univerzalnog visokog dohotka – svijeta u kojem svi imaju dovoljno, a strojevi rade umjesto ljudi.
"Svatko će imati svog R2-D2 i C-3PO", rekao je, aludirajući na robote iz "Ratova zvijezda". "Najbolju medicinsku skrb, hranu, prijevoz, domove… sve. Održivo obilje."
No, tu je i mračna strana. Što ako tehnologija samostalno zaključi da su ljudi izvor svih problema – i odluči nas ukloniti? Tim Berners-Lee, tvorac svjetske mreže, upozorava: "Ako je pametnija od nas, moramo je držati pod kontrolom. Moramo imati mogućnost da je isključimo."
Američka vlada 2023. je zahtijevala da tehnološke tvrtke dijele rezultate sigurnosnih testova, no predsjednik Trump kasnije je ukinuo dio odredbi uz obrazloženje da koče inovaciju. U Ujedinjenom Kraljevstvu osnovan je Institut za sigurnost umjetne inteligencije, koji proučava rizike najnaprednijih sustava.
A bogataši – oni imaju vlastite planove preživljavanja. "Kad netko kaže da kupuje kuću na Novom Zelandu, to je zapravo šifra", rekao je Hoffman. "Svi znaju o čemu je riječ."
Ipak, postoji ironija: jedan bivši tjelohranitelj milijardera s "bunkerom" jednom je novinaru rekao da bi, u slučaju stvarne katastrofe, njegov sigurnosni tim prvo eliminirao šefa – i zauzeo bunker. I nije se doimao kao da se šali.
Profesor Neil Lawrence sa Sveučilišta u Cambridgeu priča o AGI-ju odvlači pažnju od stvarnih problema.
"Već sada imamo tehnologiju koja omogućuje da običan čovjek razgovara sa strojem i da ga on razumije. To je revolucionarno. No umjesto da se time bavimo, mi maštamo o nekoj budućoj singularnosti."
Umjetna inteligencija – bez svijesti
Današnji AI sustavi uče iz golemih količina podataka i izvrsni su u prepoznavanju obrazaca – bilo da otkrivaju tumore na snimkama ili dovršavaju rečenice. Ali oni ne osjećaju, koliko god uvjerljivo zvučali.
AI sustavi već danas nadmašuju čovjeka u nekim zadacima: mogu biti stručnjaci za povijest i matematiku u isto vrijeme.
No, ljudski mozak još uvijek je nenadmašan – s 86 milijardi neurona i 600 trilijuna sinapsi. I, za razliku od strojeva, ne prestaje učiti.
"Recite čovjeku da je otkriven život na drugom planetu i on će to zauvijek znati. AI će to zaboraviti čim joj prestanete govoriti", objašnjava Babak Hodjat.
"Stroj ne zna da zna. A čovjek zna da zna – i to zovemo sviješću."
To, zasad, ostaje granica koju nijedna umjetna inteligencija još nije prešla, piše BBC.
-
"OBJAŠNJENJE" I "ISPRIKA"VIDEO Oglasio se muškarac koji je gazio ruže za ubijene žene
-
napad duž granicePočeo novi rat: Izvedeni zračni udari, propao mirovni sporazum
-
Poziv Domagoja MikićaOva pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..."
