Osim ljudskih žrtava Europska unija gubi još gotovo 300 milijardi eura godišnje zbog smanjene produktivnosti i gospodarskog učinka kao posljedice opasnih bolesti, a njih se može spriječiti i do 80 posto.
Jedna od pet osoba umrijet će prerano zbog kardiovaskularnih bolesti, koje odnose više života nego rak i kronične bolesti dišnog sustava zajedno. Ipak, do 80 posto slučajeva bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti, upozorava Svjetska kardiološka federacija (WHF).
Prema novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), jedna od pet smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti u EU mogla bi se spriječiti poboljšanjem okoliša. Prema podacima Europske komisije, osim ljudskih žrtava, kardiovaskularne bolesti EU godišnje koštaju više od 282 milijarde eura zbog smanjene produktivnosti i gospodarskog učinka.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Iako je u zadnjih gotovo dva desetljeća u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a uzrok su i 24 posto svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života).
Premda kardiovaskularne bolesti, skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile, mogu biti uzrokovane kombinacijom raznih rizika i osobnih karakteristika, a pri čemu sve dodatno pogoršava i zanemarivanje kretanja, ključnu ulogu također igraju čimbenici okoliša. Naime, procjenjuje se da onečišćenje vanjskog zraka ubija više od četiri milijuna ljudi svake godine, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
Smanjenje kvalitete i očekivanog trajanja života
Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u Europskoj uniji, prema Europskom kardiološkom društvu. U 2022. godini od njih je umrlo više od 1,7 milijuna ljudi, što čini trećinu svih smrtnih slučajeva unutar bloka te godine. Također značajno doprinosi invaliditetu, prijevremenom umirovljenju i izostancima s posla, što smanjuje kvalitetu i očekivano trajanje života.
Procjenjuje se da u EU faktori poput onečišćenja zraka, ekstremnih temperatura i kemikalija uzrokuju najmanje 18 posto svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, a Poljska je među najpogođenijima.
Poljska (23,69 posto) i Bugarska (23,98 posto) zemlje su EU-a s najvećim udjelom smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti povezanih s rizicima iz okoliša. S druge su strane Finska i Švedska koje su zabilježile najniži udio s 9,72 posto odnosno 10,01 posto.
Prema Europskoj mreži za srce, onečišćenje zraka uzrokuje oko osam posto smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti u EU godišnje.
Fine čestice koje potječu iz izvora poput emisija vozila, industrijskih procesa i izgaranja fosilnih goriva - dušikov dioksid i ozon tri su ključna zagađivača povezana s kardiovaskularnim bolestima u Europi.
U 2022. godini, Poljska (82,32 posto) i Irska (81,83 posto) bile su države članice s najvišim stopama prerane smrti zbog izloženosti finim česticama u bloku. S druge strane, Finska i Estonija zabilježile su najniže udjele, s 5,48 posto odnosno 11,21 posto.
Dugotrajna izloženost tim zagađivačima značajno doprinosi preranoj smrtnosti i kroničnim kardiovaskularnim stanjima, uključujući srčane udare, moždane udare i zatajenje srca. Čak 95 posto stanovnika EU-a, posebno onih u urbanim područjima, još uvijek je izloženo nesigurnim razinama onečišćenja.
Problem koji traži hitno rješenje
Jasno je da onečišćenje okoliša nije samo hitan klimatski, nego i javno-zdravstveni te gospodarstveni problem, a njega je osim pomoću farmakoloških terapija i napretka jedino moguće rješavati snažnom i predanom suradnjom između znanstvenika i političara kako bi se zaštitilo zdravlje svih populacija.
Izvješće Agencije EU-a za okoliš za 2025. pokazuje napredak u smanjenju emisija i onečišćenja zraka, ali potrebni su dodatni napori. Premda je kvaliteta zraka u europskim gradovima vrlo različita u gotovo svima njima ljudi su izloženi onečišćenju sitnim česticama koje premašuje razinu iz zdravstvenih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, a nerazmjerno teško pogođene su najranjivije skupine stanovništva i socioekonomski slabije zajednice.
Stručnjaci stoga upozoravaju da nam je hitno potreban prijelaz na održivije, pravednije i pristupačnije ekonomske i energetske modele za sve.
-
Pravovremena dojavaIznenadio se onim što je uočio u rijeci: Odmah je pozvao policiju koja je cijelu noć bila na terenu
-
HRGA ZA POJAS PRVAKAHRGOVIĆ - ITAUMA Gdje gledati prijenos boksa i kad počinje borba za IBF-ov pojas
-
nestaje s internetaVIDEO Ova je snimka obišla svijet: U Kini čine sve da ju sakriju
