Emisija stakleničkih plinova raste tolikom brzinom da će Zemlja dosegnuti kritični atmosferski temperaturni prag već za 30 godina, pokazali su rezultati tri znanstvena istraživanja objavljeni u nedjelju uoči početka UN-ova summita o klimi kojega organizira glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon kako bi se istaknula hitna potreba novog globalnog sporazuma o klimi.
Pročitajte i ovo
Emisija ugljičnog dioksida koja je rezultat sagorijevanja fosilnih goriva i proizvodnje cementa porasla je 2,3 posto u 2013. na rekordnih 36 milijarda tona godišnje, prema godišnjoj analizi trendova koje je proveo Global Carbon Project.
To znači da je svijet na putu da potroši kvotu od 1,2 trilijuna tona emisije za oko 30 godina, prema znanstvenicima Robbiju Andrewu i Glen Peters iz Centra za klimu u svijetu i istraživanja okoliša (CICERO) u Oslu. Rezultate tih istraživanja objavio je časopis Nature.
Ukoliko se ta kvota premaši temepratura na Zemlji vjerojatno će se povećati više od dva stupnja Celzija iznad one zabilježene u predindustrijsko vrijeme. U tom slučaju Zemlja je suočena s opasnošću drastičnog porasta razine mora i smrtonosnih suša, kažu klimatski stručnjaci.
"Stiže nam mini ledeno doba i trajat će od 45 do 65 godina"
UN-ov međuvladin odbor za klimatske promjene (IPCC) kaže da je svijet suočen s opasnošću porasta temperature do kraja ovog stoljeća za 4 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijske razine ukoliko se ne poduzmu akcije.
"Globalno je nužno održivo i dosad nezabilježeno smanjenje emisije od oko sedam posto godišnje kako bi uopće postojali izgledi za zadržavanje unutar granica kvota", ocjenjuje Peters.
Kina je najveći svjetski 'proizvođač' ugljičnog dioksida s udjelom od 27,7 posto u ukupnoj emisiji u 2013., nakon toga slijedi SAD s 14,4 posto, prema časopisu Nature Geoscience. Sljedeća je Europska unija s 9,6 posto i Indija sa 6,6 posto.
Područje EU jedno je od rijetkih gdje se emisija smanjila u 2013. za 1,8 posto zbog ekonomske krize, pokazalo je istraživanje.
"Kina sada emitira više od SAD-a i EU-a zajedno i ima emisiju ugljičnog dioksida po osobi 45 posto veću od svjetskog prosjeka premašujući čak i europski prosjek", kazao je Robbie Andrew iz CICERO-a.
Na proizvodnju cementa koja je uz sagorijevanje fosilnih goriva proglašena najvećim krivcem otpada oko pet posto globalne emisije ugljičnog dioksida, prema Institutu za Zemlju sveučilišta Columbia.
Vapnenac, od kojeg se proizvodi cement, otpušta ugljični dioksid pri visokima temepraturama i za njegovo sagorijevanje također su potrebne velike količine fosilnih goriva.
Znanstvenici ističu da sada ne postoje neka izvjesna i ohrabrujuća rješenja problema.
Kombinacija korištenja biogoriva i vezanja ugljika te njegova skladištenja mogla bi pomoći uklanjanju ugljičnog dioksida iz atmosfere kako bi se reducirala emisija, napisali su autori u komentaru u časopisu Nature Climate Change.
"No, vjerodostojnost toga rješenja kao opcije za ublažavanje klimatskih promjena nije potvrđena i raširena primjena u scenarijima stabiliziranja klime mogla bi postati opasno zavaravanje".
Važno fizičko ograničenje biogoriva je što može negativno utjecati na osiguranje hrane i bioraznolikost, kažu autori.
Postoje i fizička ograničenja ideje o vezanju i skladištenju velikih količina ugljika zbog neizvjesne raspoloživosti sigurnog dugoročnog kapaciteta za skladištenje ugljika.
Uzgoj algi i njihovo hranjenje uskladištenim emisijama ugljičnog dioksida također je nesigurni put jer nije poznato kako bi oceani na takve zahvate odgovorili. (HINA)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
