Sjedinjene Države izvele su zračne napade na militante Islamske države na sjeverozapadu Nigerije, rekao je u četvrtak američki predsjednik Donald Trump, tvrdeći da je skupina napadala kršćane u regiji.
"Večeras su, po mom nalogu kao vrhovnog zapovjednika, Sjedinjene Države pokrenule snažan i smrtonosan udarac protiv terorističkog ološa ISIS-a na sjeverozapadu Nigerije, koji cilja i okrutno ubija, prvenstveno, nevine kršćane, na razinama kakve nisu viđene dugi niz godina, pa čak i stoljećima!“, rekao je Trump u objavi na Truth Social.
"Prethodno sam upozorio ove teroriste da će, ako ne zaustave pokolj kršćana, platiti visoku cijenu, i večeras su platili", rekao je Trump
Zapovjedništvo američke vojske u Africi objavilo je da je napad izveden na zahtjev nigerijskih vlasti i da je u njemu ubijeno više militanata ISIS-a.
Zašto je Trump naredio napade u Nigeriji i kakve to veze ima s navodnim progonom kršćana?
Neki pripadnici američke desnice već godinama pojačavaju tvrdnje da su kršćani u Nigeriji izloženi nasilju, a takvu je percepciju dodatno poticao i američki predsjednik Donald Trump. Nakon višetjednih optužbi da nigerijska vlada ne čini dovoljno kako bi zaustavila progon kršćana, Trump je na Božić objavio da su Sjedinjene Države izvele niz zračnih napada na zapadnoafričku državu.
Napadi su bili usmjereni na borce Islamske države na sjeveru Nigerije i predstavljaju najnoviju američku vojnu intervenciju u inozemstvu otkako se Trump vratio u Bijelu kuću, unatoč tome što je u predsjedničkoj kampanji 2024. obećavao da će SAD izvući iz desetljeća takozvanih "beskrajnih ratova".
Ranije ove godine Trump je Nigeriju proglasio "zemljom od posebne zabrinutosti" prema Zakonu o međunarodnim vjerskim slobodama, nakon višemjesečnog lobiranja američkih zastupnika i konzervativnih kršćanskih skupina.
Ubrzo potom naredio je Pentagonu da započne s planiranjem mogućih vojnih operacija. U to je vrijeme poručio da bi mogao reagirati "punom snagom" ako nigerijska vlada nastavi "dopuštati ubijanje kršćana".
Postoji li u Nigeriji vjerski progon?
Nigerijske vlasti su i ranije odbacivale Trumpove optužbe, ističući da u nasilju ekstremističkih skupina ne stradavaju samo kršćani, nego pripadnici svih vjerskih zajednica.
Nigerija je službeno sekularna država, ali je gotovo ravnomjerno podijeljena između muslimana, kojih ima oko 53 posto, i kršćana, kojih je približno 45 posto, dok ostatak stanovništva prakticira tradicionalne afričke religije. Iako nasilje nad kršćanima privlači veliku međunarodnu pozornost i često se opisuje kao vjerski progon, većina analitičara smatra da je situacija znatno složenija te da napadi imaju različite uzroke.
Primjerice, smrtonosni sukobi između nomadskih muslimanskih stočara i pretežito kršćanskih poljoprivrednih zajednica proizlaze iz borbe za zemlju i vodu, ali su dodatno zaoštreni vjerskim i etničkim razlikama. Otmice svećenika, s druge strane, mnogi stručnjaci tumače prije svega kao kriminal motiviran novcem, a ne vjerskom mržnjom, jer se svećenike doživljava kao utjecajne osobe čije zajednice mogu brzo prikupiti otkupninu.
Što kaže nigerijska vlada?
Nakon napada, nigerijsko ministarstvo vanjskih poslova pohvalilo je suradnju sa Sjedinjenim Državama, ali je izričito izbjeglo povezati američku vojnu akciju s progonima kršćana.
"Terorističko nasilje u bilo kojem obliku, bilo da je usmjereno protiv kršćana, muslimana ili drugih zajednica, predstavlja napad na vrijednosti Nigerije te na međunarodni mir i sigurnost", stoji u priopćenju ministarstva.
Nigerijske vlade godinama se bore s pogoršanjem sigurnosne situacije u zemlji, u kojoj su posljednjih godina ubijene tisuće ljudi, a stotine su otete.
Na sjeveroistoku zemlje Boko Haram i njegove odcijepljene skupine, poput Islamske države zapadne Afrike, vode pobunu još od 2009. godine, pri čemu su ubijeni deseci tisuća ljudi, a milijuni su raseljeni. Na sjeverozapadu teško naoružane kriminalne skupine, često nazivane banditima, provode masovne otmice i napade koji pogađaju i muslimanske i kršćanske zajednice.
Nigerijska vlada više je puta naglasila da žrtve tog nasilja dolaze iz svih vjerskih skupina. Prošlog mjeseca predsjednik Bola Ahmed Tinubu izjavio je da prikazivanje Nigerije kao zemlje vjerske netrpeljivosti ne odgovara stvarnosti.
"Vjerska sloboda i tolerancija temeljni su dio našeg zajedničkog identiteta i takvi će i ostati. Nigerija je država s ustavnim jamstvima za zaštitu građana svih vjera", poručio je Tinubu.
Što znamo o američkim napadima?
Objavljujući odluku o napadima, Trump je rekao da su ciljali borce Islamske države koji su, prema njegovim riječima, "ciljano i brutalno ubijali, ponajprije nedužne kršćane, u razmjerima kakvi nisu viđeni godinama, pa čak ni stoljećima".
Dužnosnik američkog Ministarstva obrane rekao je za Associated Press da su Sjedinjene Države napade izvele u suradnji s Nigerijom te da ih je odobrila nigerijska vlada. Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije potvrdilo je da je suradnja uključivala razmjenu obavještajnih podataka i stratešku koordinaciju.
Zašto je Trump ciljao Nigeriju?
Dijelovi američke desnice već godinama ističu tvrdnje o progonu kršćana u Nigeriji. U rujnu je republikanski senator Ted Cruz pozvao na sankcioniranje nigerijskih dužnosnika koji, kako je rekao, "olakšavaju nasilje nad kršćanima i drugim vjerskim manjinama, uključujući djelovanje islamističkih terorističkih skupina".
Tvrdnje o progonu kršćana u inozemstvu postale su snažan motivacijski faktor Trumpove političke baze, pri čemu evangelički kršćani spadaju među njegove najodanije i najglasnije pristaše, piše The Guardian.
