Promjenjivi ciljevi, nejasni vremenski rokovi i slabi izgovor samo su neke od paralela koje se povlače izmeđue američko-izraelskog napada na Iran i ruske invazije na Ukrajinu.
policija na terenu
Zločin u Lici: U dvorištu ubijene dvije žene, doznajemo tko je ubojica
Rat na Bliskom istoku
VIDEO Daleko je kraj rata? Iran odgovorio Trumpu, upozorio i Europu. NATO rasporedio sustav Patriot
Novi incident
Dvojica mladića brutalno pretučena ispred noćnog kluba: "Nedavno je operirao tumor na mozgu"
Naravno - usporedba i okolnosti su daleko od točne, no odjeke je teško ignorirati. Putin je 2022. poslao ogromnu vojsku na Ukrajinu, u akciji koja je brzo rezultirala velikim gubicima. Sjedinjene Države su do sada uglavnom ograničile svoje sudjelovanje na zračne napade na Iran.
U oba rata, ciljevi su bili različito definirani u različitim trenucima, dok pravno opravdanje, kažu stručnjaci, ne postoji. U ranim američkim izjavama napadi su predstavljeni kao nastojanje da spriječe Iran u nabavi nuklearnog oružja, a dužnosti su naglasili i da je cilj smanjenje iranskih raketnih sposobnosti i slabljenje vojne infrastrukture. No ciljevi su sve više maksimalistički, piše The Guardian.
Trump je nakon početnik udara izjavio da iransko vodstvo treba zamijeniti, otvoreno spominjući mogućnost promjene režima, a nedavno je pozvao na Teheranovu "bezuvjetnu predaju". U ruskom ratu u Ukrajini, Kremlj je također više puta mijenjao svoje deklarirane ciljeve.
Donald Trump
Foto:
Profimedia
Putin je 2022. rekao da je cilj "demilitarizacija i denacifikacija" Ukrajine, što se tumačilo kao poticaj za promjenu režima, a kako se rat odugovlačio, Kremlj je sve više predstavljao rat kao sukob oko zaštite ruskog govornika u istočnoj Ukrajini i osiguranja kontrole nad teritorijima koje je Moskva kasnije anektirala.
Sličnost i u jeziku: Rat je "operacija"
Obje strane su svoje postupke prikazale kao obrambene, navodeći ono što stručnjaci nazivaju u najboljem slučaju sumnjivim tvrdnjama da su djelovale kako bi spriječile neposrednu prijetnju. Prošli tjedan, američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da SAD "nisu započele ovaj rat, ali pod predsjednikom Trumpom ga završavaju".
"Nismo započeli takozvani rat u Ukrajini", rekao je Putin u veljači 2022. "Pokušavamo ga završiti.“
Nijedan od vođa nije očekivao da će biti uvučen u dugotrajni sukob. Putin je, čini se, vjerovao da će potpuni rat u Ukrajini trajati samo nekoliko tjedana i da bi mogao ponoviti brzo pripajanje Krima 2014. godine. Trump se uključio u sukob ohrabren očitim uspjehom američke operacije hvatanja Nicolása Madura u Venezueli.
Četiri godine nakon početka invazije, Putin i dalje izbjegava izraz "rat", inzistirajući na tome da invaziju naziva "specijalnom vojnom operacijom" - jezik koji se kod kuće provodi strogim zakonima o cenzuri koji su kritičare poslali u zatvor. Dio administracije u Washingtonu također je oklijevao koristiti tu riječ. Na pitanje prošli tjedan jesu li američke akcije ravno ratu, predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson odgovorio je: "Mislim da je to ograničena operacija".
New Yorker se brzo našalio, objavivši sliku Tolstojevog klasika Rat i mir, gdje je "Rat" zamijenjen s "Ograničena borbena operacija". U Rusiji su se iste šale pričale prije četiri godine.
Uz nerealne ciljeve dolazi rat iscrpljivanja
Onda je uslijedila reakcija političkih i medijskih elita. Velik dio ruskog establišmenta, isprva užasnut invazijom na Ukrajinu, na kraju je podržao rat, tvrdeći da Putin treba dovršiti ono što je započeo. Pojedinci iz ruskog proturatnog pokreta u egzilu brzo su istaknuli paralele u reakcijama na najnoviji sukob, napominjući kako su se američki komentatori koji su oštro kritizirali rusku invaziju i sami borili da održe istu jasnoću kada je njihova vlastita zemlja ušla u rat.
Putin i Trump na Aljasci
Foto:
Guliver/AP Photo/Julia Demaree Nikhinson
Prema medijskim izvješćima, Trump je nedavno spomenuo mogućnost slanja elitnih trupa u Iran kako bi osigurale zalihe obogaćenog urana u toj zemlji. U ranim danima invazije, Rusija je rasporedila elitne zračne snage kako bi zauzela ključnu zračnu luku u blizini Kijeva, što je završilo velikim gubicima.
"Kada strateški ciljevi postanu preambiciozni ili nerealni, čak i uspješna vojna kampanja može postupno skliznuti u rat iscrpljivanja. Kako bi se izbjegao taj ishod, bitno je definirati jasne, realne ciljeve – one koji se mogu mjeriti i koji pružaju jasnu točku u kojoj kampanja može završiti", rekao je Danny Citrinowicz, vanjski suradnik Atlantskog vijeća, komentirajući američko-izraelsku kampanju., dodao je u objavi na X-u.
Vladimir Frolov, umirovljeni ruski diplomat, suhoparno je odgovorio: "Zvuči poznato".