Uskoro aktivacija proturaketnog štita za 'scenarij noćne more'

Aktiviranje djelomičnog proturaketnog štita iznad južne Europe provodi se u okviru jačanja globalnih napora na izgradnji obrane protiv iranskih raketa usred sve duljeg zastoja oko nuklearnih ambicija Teherana, izvješćuje The Washington Post.

tri vijesti o kojima se priča napeta situacija Avioni ne uspijevaju sletjeti na hrvatski aerodrom: "Pokušavaju svi, ali..." Energetika Država dijeli novac: Dio građana moći će dobiti gotovo 25.000 eura 35 Strašno stanje FOTO Od alkohola i cigareta do potpunog nemara! Dijete progutalo šaraf i završilo na operaciji, pokušalo se sve zataškati

Dužnosnici Pentagona kažu da su pri kraju dogovora za postavljanje ključne radarske postaje na terenu, vjerojatno u Turskoj ili Bugarskoj. Instalacija visoko naponskog 'X-band' radara omogućila bi da prva faza proturaketnog štita postane operativna sljedeće godine, navodi Post.

Istodobno, američka vojska surađuje s Izraelom i saveznicima u Perzijskom zaljevu na izgradnji i nadograđivanju njihovih raketnih obrambenih sposobnosti. SAD je instalirao radarsku postaju u Izraelu 2008. i traži mjesto za drugu takvu postaju u jednoj od arapskih zemalja u regiji Zaljeva. Radari će osigurati kritično važno rano upozorenje o bilo kakvom lansiranju iz Irana, što povećava izglede za rušenje projektila.

Raketne obrane u Europi, Izraelu i Perzijskom zaljevu su tehnički odvojene i na različitim stupnjevima razvoja. No, sve su dizajnirane za uključivanje u sustav zapovijedanja američke vojske. S izraelskim radarom, primjerice, upravljaju američki kadrovi i već je u funkciji, osiguravajući informacije brodovima ratne mornarice SAD-a u Sredozemlju.

Pokušaji obuzdavanja Irana

Zajednički, te inicijative predstavljaju pokušaj da se obuzda Iran i ponište njegove rastuće mogućnosti da usmjerava svoje rakete, jednog dana možda naoružane nuklearnim bojevim glavama, na ciljeve diljem Bliskog istoka i Europe, uključujući i američke snage stacionirane u tim regijama.

Koncept proturaketnog štita započeo je bivši predsjednik SAD-a Ronald Reagan, ubrzala ga je administracije Georgea W. Busha, a predsjednik Barack Obama u rujnu 2009. objavio je da odustaje od Bushevog plana postavljanja proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj, te najavio razvoj fleksibilnijeg raketnog obrambenog sustava u Europi, koji će se graditi u fazama do 2020. godine.

Od prošle godine američka ratna mornarica upućuje raketne razarače klase Aegis i raketne krstarice klase Ticonderoga, opremljene sustavima za obranu od balističkih projektila da patroliraju Sredozemnim morem. Ti brodovi, opremljeni radarima Spy-1 i presretačima raketa Standard Missile-3 (SM-3), činit će okosnicu Obamina štita u Europi.

Za razliku od fiksnih presretača na tlu, koji su bili glavni oslonac Busheva raketnog plana za obranu Europe, brodovi klase Aegis i Ticonderoga su mobilni i lako se presele u područje za koje se smatra da je izloženo najvećem riziku od napada. Mornarički zapovjednici kažu da sada imaju samo jedan ili dva takva broda u istodobnoj ophodnji istočnim Sredozemljem, a iz Pentagona najavljuju da bi se taj broj mogao utrostručiti.

Udvostručavanje broja brodova

Zbog velike potrebe za brodovima tipa Aegis u drugim područjima svijeta gdje djeluju američke snage, Obamina administracije je odlučila udvostručiti njihov broj na 38 do 2015. godine, piše Post.

Po riječima viceadmirala Henrya Harrisa, neki od tih brodova mogli bi biti stacionirani u europskim lukama, umjesto da stalno polove u SAD i natrag. 'To je svakako na stolu', rekao je Harris novinarima u lipnju.

Američki vojni dužnosnici i analitičari kažu da je lako zamisliti 'scenarij noćne more' vezan uz budućnost iranskog nuklearnog programa, za koji zapadne zemlje strahuju da je usmjeren razvoju nuklearnog oružja, dok Teheran tvrdi da ima mirnodopsku namjenu.

Po tom scenariju, Izrael izvodi preventivi udar kako bi onesposobio iranski program, a Iranci uzvraćaju valom konvencionalnih projektila, ne samo protiv Izraela već i protiv američkih snaga stacioniranih u Europi i na Bliskom istoku.

'Ako Iran stvarno pokrene raketne napade na Europu, to ne bi bila samo jedna ili dvije rakete, ili pregršt raketa. To bi vjerojatno bi napad salvama raketa, potencijalno čak stotinama raketa', upozorio je američki ministar obrane Robert Gates, na kongresnom saslušanju u lipnju.

Američke obavještajne procjene govore da Iran sporo napreduje u izgradnji dalekometnih projektila, te da bi najranije 2015. mogao razviti interkontinentalni balistički projektil sposoban doseći teritorij SAD-a.

Nasuprot tome, Iran ima velike zalihe projektila dometa do 2.000 kilometara, koji dovode u opasnost jugoistočnu Europu, ali teško mogu doseći druge dijelove kontinenta. Prva faza Obaminog proturaketnog štita službeno treba postati operativna 2011. U 2015., započet će sljedeća faza, a Rumunjska je pristala biti domaćin kopnenom sustavu Aegis zaštite od balističkih projektila na svome teritoriju.

Godine 2018., sustav će se proširiti dalje s drugim kopnenim sustavom Aegis u Poljskoj, kao i s novom generacijom SM-3 presretača i dodatnih senzora. Dovršenje štita planirano je do 2020., uz dodatak još naprednih presretača SM-3S. Do prošle godine, Pentagon je predviđao da će arsenal od 147 presretača SM-3S biti dovoljan za svu raketnu obranu u svijetu, no Obamina adminstracija sada želi skoro utrostručiti taj broj, na 436, do 2015. godine.

Cijena jednog SM-3 je između 10 i 15 milijuna dolara. Pentagon kaže da je svrha europskog raketnog obrambenog sustava trostruka: da zaštiti Europu, da zaštiti američke snage stacionirane u Europi i odvratiti Iran od daljnjeg razvoja svojih raketnih programa.

>> Proturaketni štit utječe na rusko-američke pregovore

Pentagon također najavljuje da će zemlje koje pružaju teritorij za radare i presretače vjerojatno dati određene financijske doprinose kada se pregovori zaključe. Američki dužnosnici kažu da je teško dati procjenu ukupnih troškova izgradnje europskog štita, obzirom da brodove Aegis i druge komponente sustava osigurava američka vojska. (Hina)