Prema rezultatima istraživanja, od 1900. godine sa lica Zemlje nestalo je više od 400 vrsta kralježnjaka.
Zemlja se nalazi u novoj epohi masovnog izumiranja, pokazala je najnovija studija u kojoj su sudjelovala tri američka sveučilišta Stanford, Princeton i Berkley. Njihovo izvješće pokazalo je da zbog velikih klimatskih promjena kralježnjaci izumiru i to zabrinjavajućom brzinom, čak 114 puta brže od uobičajenog.
Vezani članci
"Ulazimo u šestu po redu, veliku etapu masovnog izumiranja vrsta", rekao je jedan od autora studije.
TEMPERATURE ZA SVAKI GRAD NA ZEMLJI Koliko će porasti u vašem gradu do kraja stoljeća?
Posljednji takav događaj dogodio se prije 65 milijuna godina kada su sa lica Zemlje izbrisani dinosauri i ostale tada živuće životinjske vrste za koje se pretpostavalja da su nestali nakon pada velikog meteora na Zemlju, piše BBC.
Ova posljednja etapa nije uzrok pada meteora niti smrtnonosnih vulkanskih erupcija već je rezultat ljudskog djelovanja. Znanstvenike je posebno zabrinula činjenica da bi u vremenskom periodu od dvije generacije moglo nestati oko 75% vrsta na Zemlji.
"Ukoliko dopustimo da stopa smrtnosti kralježnjaka nastavi rasti ovim tempom, bit će nam potrebni milijuni godina da popravimo štetu, a naša vrsta, ljudska vrsta, mogla bi u potpunosti izumrijeti", rekao je Gerardo Ceballos, jedan od autora studije.
Znanstvenici su do ovih spoznaja došli proučavajući fosilne ostatke kralježnjaka koji su živjeli na Zemlji prije nekoliko desetaka milijuna godina o kojima smo već ranije pisali. Otkrili su da je trenutna stopa smrtnosti kralježnjaka više od 100 puta veća u odnosu na stopu zabilježenu u vremenu kada Zemlja nije prolazila kroz razdoblje izumiranja vrsta.
Prema rezultatima njihovog istraživanja, od 1900. godine sa lica Zemlje nestalo je više od 400 vrsta kralježnjaka. Znanstvenici napominju da bi u normalnim uvjetima takav gubitak nastao za 10 000 godina. U izvješću stoji i kako bi za tri generacije pčele koje su jedne od najodgovornijih životinja za proces oprašivanja mogle u potpunosti nestati.
Oceanima će biti potrebno više tisuća godina da se oporave ako ne spriječimo klimatske promjene
"Sami pod sobom 'režemo' liticu na čijem rubu stojimo. Sami sebe guramo niz istu", rekao je Paul Ehrlich, profesor sa Sveučilišta Stanford.
Međunarodna zajednica za iočuvanje prirode (IUCN) objavila je izvješće sa sličnim rezutatima. Napominju kako godišnje nestane najmanje 50 životinjskih vrsta.
Oko 41% svih vodozemaca i 25% sisavaca vodi tijesnu borbu sa izumiranjem, stoji u izvješću IUNC-a.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
