Ubijena 44 novinara, još 24 su uspjela preživjeti: Izvještavali su o okolišu

Palestinski novinari koji izvještavaju o ratu u Gazi dobili su nagradu kojom se slavi sloboda tiska, objavila je Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu - UNESCO.

Svjetska nagrada za slobodu medija UNESCO/Guillermo Cano za 2024. godinu palestinskim novinarima je dodijeljena je u četvrtak navečer u Čileu.

"U ovim vremenima tame i beznađa, želimo podijeliti snažnu poruku solidarnosti i priznanja onim palestinskim novinarima koji prate ovu krizu u tako dramatičnim okolnostima", rekao je predsjednik žirija Mauricio Weibel.

"Kao čovječanstvo, imamo veliki dug prema njihovoj hrabrosti i predanosti slobodi izražavanja."

Glavna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay rekla je da se nagradom odaje počast hrabrosti novinara u teškim i opasnim okolnostima.

"Još jednom ove godine, nagrada nas podsjeća na važnost kolektivnog djelovanja kako bismo osigurali da novinari diljem svijeta mogu nastaviti obavljati svoj osnovni posao informiranja i istraživanja".

Prema Odboru za zaštitu novinara (CPJ) sa sjedištem u New Yorku, najmanje 97 novinara i medijskih djelatnika nalazi se među više od 35.000 ubijenih od početka rata 7. listopada.

Od 1. svibnja prijavljeno je još 16 ozlijeđenih novinara, četiri su nestala, a 25 je uhićeno, rekao je CPJ.

Pročitajte i ovo Javno je (ne)bitno "Ravnatelj na službenom putu": Reporterka Provjerenog razotkrila bezočnu laž

UNESCO: Nasilje protiv novinara koji izvještavaju o okolišu je u porastu

Novinari koji izvještavaju o pitanjima okoliša suočavaju se sa sve većim nasiljem diljem svijeta od strane državnih i privatnih aktera, objavio je UNESCO u četvrtak, ističući da su 44 od tih novinara ubijena između 2009. i 2023. godine.

Više od 70 posto od 905 novinara koje je UN-ova agencija ispitala u 129 zemalja reklo je da su bili napadnuti, izloženi prijetnjama ili pod pritiskom, te da se nasilje protiv njih pogoršalo, s 305 napada prijavljenih samo u posljednjih pet godina.

UNESCO, UN-ova agencija za kulturu, u svom je izvješću izvijestila o fizičkim napadima, ozljeđivanju, uhićenjima i uznemiravanju, kao i pravnim radnjama protiv novinara, uključujući tužbe za klevetu i kaznene postupke.

Najmanje 749 novinara, skupina novinara i medijskih kuća napadnuto je u 89 zemalja u svim regijama, navodi se u izvješću, pri čemu su državni akteri odgovorni za najmanje polovicu, a privatni za najmanje četvrtinu.

"Državni akteri, policija, vojne snage, državni službenici i zaposlenici, lokalne vlasti, odgovorni su za većinu napada za koje su dostupne informacije o počiniteljima", stoji u izvješću.

Ovi novinari pokrivali su širok raspon tema, uključujući prosvjede, sukobe zbog rudarenja i zemlje, sječu i krčenje šuma, ekstremne vremenske prilike, onečišćenje i štete po okoliš te industriju fosilnih goriva.

Muškarci su općenito češće napadani, a žene češće digitalno, stoji u izvješću.

Od 44 novinara koji su ubijeni u 15 zemalja dok su izvještavali o pitanjima okoliša, samo je pet slučajeva rezultiralo osudama, navodi se u izvješću. U 19 od 44 ubojstva počinitelji su ostali neidentificirani.

Najmanje 24 novinara preživjela su pokušaje ubojstva.

SNH: Novinarstvo nije na prodaju

U povodu Svjetskog dana slobode medija, u petak, 3. svibnja, Sindikat novinara Hrvatske pozvao je svoje članove i sve novinare i medijske radnike u Hrvatskoj da u 11,55 sati sudjeluju u 25. simboličnoj akciji Pet minuta gromoglasne tišine.

Iz Sindikata novinara Hrvatske kažu da se ove godine Dan slobode obilježava s gorčinom i strepnjom.

"Naše kolegice i kolege ginu svakodnevno u Ukrajini i Gazi, nemoćni smo zaustaviti strahote i možemo tek još jednom poslati poruku podrške i solidarnosti, još jednom ponoviti da su novinari glas bez kojeg javnost ne bi znala istinu, novinari nisu i ne smiju biti mete", poručili su.

Založili su se i za pravo na slobodan i pošteno plaćen rad te upozorili da su novinari i u svakodnevnom radu često mete prijetnji i napada.

"Novinari su izloženi prijetnjama, napadima, cenzuri i pritiscima od strane različitih političkih i korporativnih interesa, neutemeljenim SLAPP tužbama. Sloboda izražavanja se sužava, a novinarska neovisnost se često dovodi u pitanje. I upravo zato borba za slobodu medija postaje još važnija, ali i zahtjevnija", ocijenili su iz Sindikata novinara.

U Hrvatskoj, kažu, ovih dana posebno, svjedočimo kako se političke elite odnose prema novinarstvu.

"Sa samog vrha vlasti, na dan uoči Svjetskog dana slobode medija, premijer ponovo pokazuje nepoznavanje i nepoštivanje rada novinara uvredama na račun istraživačkih novinara omalovažavajući njihov rad ocjenom da imaju deal s nekim iz sustava. Takav je stav pokazao i donošenjem Lex AP-a na zadnji dan sjednice prošlog saziva Sabora. Još jednog zakona kojim se pojačava pritisak na slobodan rad novinara, umjesto da osigura okvir za jačanje pluralizma medija", istaknuli su.

Također, posebno su naglasili da su radnička prava u medijima često zanemarena ili ugrožena, posebno danas kad se mediji suočavaju s izazovima poput ekonomske nestabilnosti, prekarnog rada i pritisaka korporativnih interesa. Mnogi novinari rade bez poštenih ugovora, često bez adekvatne zaštite, bez kolektivnih ugovora.

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever u priopćenju je poručila da će se SNH, unatoč teškom okruženju, nastaviti zalagati za slobodu medija, štititi integritet novinarske profesije i boriti se za pravedne uvjete rada za kolegice i kolege. Samo zajedno, dodala je, možemo osigurati da sloboda medija ostane temelj demokracije i da novinari mogu obavljati svoj posao bez straha ili ograničenja.

Sever je izvijestila da su na profilima društvenih mreža pokrenuli i akciju "Imamo poruku! Novinarstvo nije na prodaju", #novinarstvonedamo #WorldPressFreedomDay.

Pročitajte i ovo Uzavrela situacija Deseci tisuća ljudi na ulicama zbog zakona nadahnutog Kremljem: Oglasili se EU, SAD, UN...

Vijeće Europe poziva na zaštitu novinara kako bi se zaštitilo demokraciju

Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić pozvala je na Svjetski dan slobode medija države članice da zaštite novinare i medije, upozorivši da bez slobodnih i neovisnih medija i novinara demokracija slabi i može propasti.

"S obzirom na to da milijuni građana Europe i drugih kontinenata 2024. glasaju na ključnim izborima, moramo podsjetiti na kritičnu ulogu koju novinari i kvalitetni mediji imaju u osiguranju pristupa pluralističkim i pouzdanim informacijama i raznolikim mišljenjima i idejama kako bismo mogli donijeti informirane odluke kada ostvarujemo svoja demokratska prava", istaknula je Pejčinović Burić.

"Bez raznovrsnih, slobodnih i neovisnih medija i novinara, prava demokracija slabi i može propasti. Oni su stup demokracije i nikada ne bismo smjeli zaboraviti da je njihova sloboda također i naša", naglasila je.

"Međutim, da bi mediji i novinari igrali svoju ključnu demokratsku ulogu, oni moraju moći raditi u sigurnom okruženju", poručila je.

Pejčinović Burić je upozorila da je sloboda medija u Europi i dalje pod stalnim napadom, kako pokazuje godišnje izvješće Platforme Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara.

Te prijetnje uključuju nezakonito podmetanje špijunskih softvera i zlonamjerne tužbe protiv novinara, fizičke napade, zastrašivanje, pritvaranje, restriktivno zakonodavstvo, zarobljavanje medija i napade na javne medije.

Kako bi riješile te izazove, države članice Vijeća Europe trebale bi provesti Preporuku Odbora ministara za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara i drugih medijskih aktera i pripremiti nacionalne akcijske planove kao dio kampanje Vijeća Europe "Novinari su važni", poručila je, pozdravivši što su neke države članice poduzele prve korake za provedbu te inicijative.

U pogledu sve češće prakse zlonamjernih tužbi koje imaju za cilj uznemiravanje i ušutkavanje novinara, medija i drugih nadzornih dijela, države članice trebale bi usvojiti zakonodavne okvire koji će svima omogućiti da sudjeluju u javnoj raspravi i javnim poslovima sigurno i bez straha.