Kada je imala 24 godine, Nafisa Salahu bila je u opasnosti postati samo još jedna brojka u Nigeriji, gdje u prosjeku svakih sedam minuta jedna žena umre pri porodu.
svi ih se plaše
Raste broj intervencija zbog opasne napasti: "Napadaju sve što je toplokrvno!"
Drama u Međimurju
Mladić zvao hitnu i rekao da je u polju našao nepomičnog muškarca: Zbog onog što su vidjeli, odmah je prijavljen
Horor
VIDEO Obećali mu smještaj i posao, a dočekali ga odvratni prizori: "Drugi dan sam otišao doma"
Trudovi su joj započeli tijekom štrajka liječnika, a unatoč tome što je bila u bolnici, nije bilo stručne pomoći kad se pojavila komplikacija.
Bebina je glava zapela, a njoj su samo rekli da leži mirno tijekom porođaja, koji je trajao tri dana. Na kraju je preporučen carski rez, a pronađen je i liječnik koji je bio spreman obaviti zahvat.
"Zahvalila sam Bogu jer sam bila na rubu smrti. Više nisam imala snage, ništa mi nije preostalo", rekla je Salahu. Ona je preživjela, ali je nažalost njezino dijete umrlo. Jedanaest godina kasnije vratila se u bolnicu kako bi ponovno rodila i nastojala je prihvatiti sudbinu. "Znala sam da sam svaki put na rubu života i smrti, ali više se nisam bojala", kaže.
Salahuino iskustvo nije iznimka. Nigerija je najsmrtonosnija država na svijetu za rođenje djeteta.
Prema najnovijim procjenama UN-a za zemlju, sastavljenim na temelju podataka iz 2023. godine, jedna od sto žena umre pri porodu ili u danima nakon njega. To je čini prvom na neslavnoj ljestvici. U 2023. Nigerija je imala više od četvrtine svih smrtnih slučajeva majki u svijetu.
Procjenjuje se da je ukupno 75.000 žena umrlo pri porodu u jednoj godini, što znači da jedna majka umre svakih sedam minuta. Većina tih smrti mogla se spriječiti.
Chinenye Nweze imala je 36 godina kad je prije pet godina iskrvarila u bolnici u gradu Onitsha na jugoistoku Nigerije. "Liječnicima je bila potrebna krv", prisjeća se njezin brat Henry Edeh. "Krv koju su imali nije bila dovoljna. Gubitak moje sestre i prijateljice nešto je što nikome ne bih poželio. Bol je nepodnošljiva", ispričao je.
Vrlo visoka smrtnost majki u Nigeriji rezultat je niza čimbenika, objašnjava Martin Dohlsten iz nigerijske podružnice UNICEF-a.
Među njima su loša zdravstvena infrastruktura, nedostatak medicinskog osoblja, skupi tretmani koje si mnogi ne mogu priuštiti, kulturne prakse koje dovode do nepovjerenja u zdravstvene radnike te nesigurnost. "Mnogim zdravstvenim ustanovama nedostaje osnovna oprema, zalihe i obučenog osoblja, što otežava pružanje kvalitetne usluge."
Savezna vlada Nigerije trenutačno troši samo 5 posto svog proračuna na zdravstvo, što je znatno manje od cilja od 15 posto na koji se zemlja obvezala 2001. godine u ugovoru Afričke unije, piše BBC.
Nedostatak osoblja i ustanova odbija neke da potraže profesionalnu pomoć. "Iskreno, ne vjerujem puno bolnicama, previše je priča o nemaru, osobito u javnim bolnicama", rekla je Jamila Ishaq.
"Na primjer, kad sam rađala četvrto dijete, tijekom poroda su se pojavile komplikacije. Lokalna babica nam je savjetovala da odemo u bolnicu, ali kad smo stigli, nije bilo zdravstvenog radnika koji bi mi pomogao. Morala sam se vratiti kući i ondje sam na kraju rodila", objasnila je.
Dr. Nana Sandah-Abubakar, ravnateljica za službe primarne zdravstvene zaštite pri Nacionalnoj agenciji za razvoj primarne zdravstvene zaštite (NPHCDA), priznaje da je situacija ozbiljna, ali kaže da se priprema novi plan za rješavanje nekih problema.
Svakog dana u Nigeriji premine 200 majki. Za Edeha bol zbog gubitka sestre i dalje je prisutna. "Ona je preuzela ulogu naše stijene i oslonca jer smo izgubili roditelje dok smo odrastali. Kada sjedim sam i sjetim je se, gorko zaplačem", rekao je.