Kao rezultat takve situacije, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, napredak na liberalizaciji viznog režima s EU i odluka NATO-a o intenziviranju dijaloga o članstvu nisu rezultirali zamahom u reformama, kazao je Lajčak.
Pročitajte i ovo
Dodao je kako da su zabilježeni brojni izazovi Daytonskom mirovnom sporazumu, jednako protiv države BiH i njezinih struktura, kao i protiv postojanja Republike Srpske.
Općinski izbori u listopadu dodatno su zaoštrili stajališta svih strana, rekao je slovački diplomat, navodeći za primjer kako su 'vlasti RS u brojnim prilikama izazvali institucije, nadležnosti i zakone države'.
Nedavne tužbe vlade RS protiv brojnih lokalnih i međunarodnih dužnosnika, uključujući i njegovog glavnog zamjenika Raffi Gregoriana, zbog navodne urote za uništenje RS, Lajčak je nazvao 'potezima protiv OHR-a i međunarodne zajednice u cjelini'.
>> Lajčak: 'Stanje u BiH još uvijek krhko'
>> Reforme posvađale Silajdžića i Tihića
>> Silajdžić odbacio dogovor trojice stranačkih lidera kojega mediji ocijenjuju 'povijesnim'
U trećem izvješće Vijeću sigurnosti UN-a od stupanja na dužnost Visokog predstavnika u srpnju 2007., Lajčak je naglasio kako je politička sitacija u BiH teška, ali se ne prenosi na sigurnosno stanje koje je stabilno.
Kritiku zbog negativne retorike i 'stalnog promicanja svog privatnog političkog programa' Lajčak je adresirao i na bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, rekavši kako on rabi svoj ured i međunarodne forume da bi 'dovodio u pitanje pravo na postojanje RS'.
'Da bi napredovala prema euroatlanstkim integracijama BiH će morati promjeniti načine na koje se vodi politika i zamjeniti politiku nultih rezultata s onom koja se temelji na kompromisu', ustvrdio je.
Za zajedničku izjavu predsjednika HDZ-a, SDA i SNSD-a od 8. studenoga, rekao je kako 'ima potencijala da prekine sadašnji politički zastoj', ali je potrebno prijedloge iz izjave staviti u konkretan oblik, raspraviti i prihvatiti kroz relevantne institucije BiH.
Zaoštrena stajališta svih strana, a negativna i nacionalistička retorika postala norma, a ne iznimka Pozdravio je usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti UN od 20. studenoga o produljenju misije EUFOR/Althea u BiH za dodatnih godina dana.
Predstavnik Francuske, predsjedavajuće EU, Jean Maurice Ripert rekao je da je njegova zemlja 'uznemirena političkim ozračjem u BiH'.
Izrazio je uvjerenje EU-a da je moguć napredak BiH u reformama i eurointegracijama te istaknuo kako 'entiteti i država BiH imaju odgovornost prema građanima koji žele ući u EU'. Pozvao je da prestanu djelovanja i govori s kojima se osporava postojanje entiteta ili države BiH.
Predstavnica SAD Rosemary DiCarlo izrazila je punu podršku mandatu Ureda Visokog predstavnika na ispunjenju ciljeva koje je za BiH postavili Upravljačko vijeće, te upozorila protiv retorike ili akcija koje potkopavaju Daytonske mirovne sporazume.
Neven Jurica, veleposlanik Hrvatske koja u prosincu predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a, izrazio je 'duboku zabrinutost' zbog stanja u BiH kakvo je opisao Visoki predstavnik, koje je 'daleko od stabilnog'. Također je ukazao na štetnost osporavanja temelja BiH postavljenih Daytonskim sporazumom.
'Dijalog o budućim ustavnim reformama treba se pojačati pod revitaliziranim i iznova usredotočenim vodstvom međunarodne zajednice te dodatnu potporu za Visokog predstavnika, uz dostizanje sporazuma i vizije za budućnost, prihvatljivih za sva tri ustavna naroda', naglasio je hrvatski veleposlanik.
'Stabilnost BiH ovisi od poštivanja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata. U BiH se mora čuti glas Hrvata, on se mora uzimati u obzir, na temelju etničke, građanske i ustavne jednakosti', naglasio je Jurica.
On se također založio za europsku perspektivu BiH te pozvao na uhićenje preostalih haških bjegunaca, Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
